Srebrenka Golić: Prirodne resurse treba koristiti odgovornije

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS ove godine će u Doboju obilježiti Svjetski dan životne sredine - 5. jun.

- Za ovaj grad smo se odlučili jer je najviše stradao u prošlogodišnjim katastrofalnim poplavama. One su primjer dramatičnog uticaja čovjeka na prirodu i opomena šta čovječanstvo može očekivati ukoliko ne shvati da je planeta Zemlja ugrožena. Građanima Doboja koji budu sa nama u gradskom parku biće dijeljene sadnice, štedne sijalice, eko-torbe i edukativni materijal koji poučava kako malim koracima možemo učiniti mnogo na zaštiti životne sredine i prirodnih resursa - kaže ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić.

* GLAS: Da li su ekstremne pojave poput prošlogodišnjih poplava posljedica klimatskih promjena i šta je urađeno na institucionalnom planu da se prilagodimo?

GOLIĆ: Priroda se mijenja, a klimatske promjene dovode do povećane učestalosti vremenskih nepogoda. Broj dana sa tropskim temperaturama je u porastu, produženi su periodi suše, a došlo je i do izmjene rasporeda i intenziteta padavina, što dovodi do sve češćih poplava. Svi nivoi vlasti u BiH su pristupili stvaranju preduslova za ublažavanje klimatskih promjena i u posljednjih pet godina urađeno je mnogo. Ministarstvo je kao imenovani organ u ime BiH za UN Konvenciju o klimatskim promjenama izradilo prvi i drugi nacionalni izvještaj BiH, a u toku je priprema trećeg. Izrađeni su modeli klimatskih promjena za BiH, usvojena je Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH, a uskoro ćemo početi i izradu akcionog plana na osnovu ove strategije. U toku je izrada prvog dvogodišnjeg izvještaja o emisiji gasova sa efektima staklene bašte. Uspostavljen je organ za NAMA projekte čime su otvoreni međunarodni fondovi koji finansiraju projekte. Ministarstvo je u ime BiH imenovano kao kontakt institucija za Zeleni klimatski fond iz kojeg će zemljama pogođenim klimatskim promjenama biti dostupno 100 milijardi dolara. Već smo stupili u kontakt sa fondom i očekujemo da ćemo na Konferenciji UN o klimatskim promjenama sljedeće sedmice u Bonu imati sastanke o finansiranju projekata u BiH.

* GLAS: Postoje li konkretni projekti ili aktivnosti na terenu u vezi sa adaptacijom na klimatske promjene?

GOLIĆ: Kao rezultat naših aktivnosti počela je realizacija projekta vrijednog pet miliona dolara, a odnosi se na sliv Vrbasa. Novac će biti investiran u opštinama u slivu Vrbasa. Ovo je jedan od rijetkih projekata koji će, osim studija i strategija, sadržavati izgradnju infrastrukture u koju će biti uloženo više od 65 odsto novca. Projekat će trajati pet godina, a prva faza je hidrodinamičko modeliranje sliva Vrbasa i obnova hidrometeoroloških mreža u slivu te rijeke. Aktivno radimo i na projektu zbrinjavanja čvrstog plutajućeg otpada na rijekama Lim i Drina. Na našu inicijativu pokrenute su aktivnosti i preduzeto niz kratkoročnih mjera, a trajno rješavanje očekuje se u projektima prekogranične saradnje sa Srbijom i Crnom Gorom.

* GLAS: Svjetski trend u zaštiti životne sredine je racionalnost u korišćenju resursa. Šta Vaše ministarstvo radi da taj trend zaživi i u RS?

GOLIĆ: RS i BiH su područja sa izuzetnim energetskim potencijalom. Da bismo iskoristili taj potencijal, a istovremeno ga sačuvali za buduće generacije, ključno je podizanje nivoa energetske efikasnosti u svim segmentima života. To znači da treba iskoristiti što manje energije i energenata za što veći učinak. Jedan od ciljeva je i da se forsira i stimuliše povećano korišćenje energije iz obnovljivih izvora kako bi se smanjila emisija štetnih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Kako bismo to omogućili, Vlada je usvojila tri pravilnika iz oblasti energetske efikasnosti, koji su usklađeni sa Direktivom EU o energetskim karakteristikama zgrada. Pravilnici na snagu stupaju 1. januara 2016, a trebalo bi da obezbijede velike uštede u potrošnji energije u zgradama. Svaka nova zgrada za koju je to navedenim pravilnicima predviđeno moraće imati energetski sertifikat bez kojeg neće moći biti izdata upotrebna dozvola.

* GLAS: Šta je sa objektima koji su ranije izgrađeni i koji su veliki potrošači energenata?

GOLIĆ: Počela je realizacija projekta "Energetska efikasnost u BiH" čija je vrijednost za RS 12,8 miliona dolara. Cilj je rekonstrukcija javnih zgrada uvođenjem mjera energetske efikasnosti koje će obezbijediti uštedu energije. Planirano je da projekat traje tri godine, a u tom periodu biće sanirano od 30 do 40 objekata. Riječ je o školama, bolnicama, domovima zdravlja i sličnim objektima. Osim poboljšanja uslova za rad i boravak, očekuje se dramatično smanjenje troškova energije, što direktno utiče na pad troškova u budžetu. Ove godine očekuje se izbor konsultanata, ali i dio radova na objektima.

Radioaktivni otpad

* GLAS: Dokle se došlo u rješavanju problema izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj?

GOLIĆ: Među prvima smo reagovali na taj problem i na našu inicijativu, između ostalog, reagovale su i institucije BiH, a vlast u Hrvatskoj se obavezala da će institucije u BiH obavještavati o aktivnostima koje preduzima. Ministarstvo je čvrsto uz građane šest potencijalno pogođenih opština i sigurno je da neće biti dozvoljena izgradnja takvog objekta u neposrednoj blizini naseljenih mjesta sa ove strane Une.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.