Srebrenka Golić: Posljednji voz za legalizaciju divlje gradnje

Anita Janković
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Srebrenka Golić: Posljednji voz za legalizaciju divlje gradnje

Banjaluka - Rok za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata ističe za oko četiri mjeseca, pa vremena za odugovlačenje više nema, jer su procedure od kraja 2015. godine maksimalno pojednostavljene, a cijene simbolične, rekla je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić.

Naglašava da su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenja propisane izuzetno stimulativne mjere za nelegalne graditelje.

- Do 31. decembra ove godine nelegalni graditelji u svojim opštinama moraju podnijeti zahtjev za legalizaciju i tim dokumentom izvršiti zakonsku obavezu. U daljem postupku će se dokazivati da li je sporni objekat moguće legalizovati ili ne - istakla je Golićeva.

* GLAS: Koliko u RS ima bespravno izgrađenih objekata i kada ih je najviše sagrađeno?

GOLIĆ: Prema ranijim procjenama u RS je bilo oko 87.000 bespravno sagrađenih objekata, a masovna nelegalna gradnja počela je u ratu i poslije rata. To je bila neka vrsta socijalne potrebe, jer je izbjeglo i raseljeno stanovništvo rješavalo svoja životna pitanja u novim mjestima stanovanja. Ti ljudi i danas teško žive, novca za legalizaciju prilikom gradnje nisu imali, a procedure za dobijanje dozvola su bile komplikovane, dugotrajne i skupe.

* GLAS: Koliko su do sada te procedure pojednostavljene? 

GOLIĆ: Godinama pokušavamo riješiti problem nelegalne gradnje i tek posljednjim izmjenama i dopunama zakona koje su stupile na snagu krajem 2015. godine propisan je prihvatljiv model koji omogućava da se uz minimalna sredstva "divlji" objekti konačno legalizuju. Legalizacija bespravno izgrađenih objekata u RS proglašena je opštim interesom, a cijene su gotovo simbolične.

* GLAS: Koliko košta legalizacija objekata?

GOLIĆ: Zakonom je određena fiksna naknada koja se obavezno plaća tokom legalizacije, a u postupku nema rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Za objekte do 100 kvadratnih metara fiksna naknada je 100 KM, za objekte bruto površine od 100 do 200 kvadrata plaća se do 500 KM, a za one od 200 do 300 kvadrata 1.000 KM. Stambeno-poslovni objekti od 300 do 400 kvadrata mogu se legalizovati uz naknadu od 2.000 KM. Porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi prve i druge kategorije oslobođeni su plaćanja fiksne nadoknade.

* GLAS: Gdje je najviše objekata sagrađenih "na divlje"?

GOLIĆ: Najviše bespravno sagrađenih objekata je u Banjaluci i ima ih između 10.000 i 20.000 objekata. Osim toga, objekata sagrađenih na "divlje" ima i u svim većim gradovima i opštinama u Srpskoj. Samo na području Prijedora ima oko 5.000 nelegalno izgrađenih objekata.

* GLAS: Koji problemi su ranije "kočili" legalizaciju?

GOLIĆ: Jedan od velikih problema u ranijim postupcima legalizacije bili su neriješeni imovinsko-pravni odnosi,  zbog čega veliki broj nelegalnih graditelja nije ni pokretao ovaj postupak. Sada je propisano da, ukoliko nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu, objekat se legalizuje u prostoru. Odnosno, to znači da se objekat privremeno zadrži, a građanin u Republičkoj geodetskoj upravi rješava pitanje svojine na zemljištu.

* GLAS: Zbog čega je važno legalizovati objekat?

GOLIĆ: Posjedovanje nelegalnog objekta je najveći problem samog vlasnika. Takav objekat se ne može prometovati, niti se može prenijeti na nasljednike. Vjerujem da nije prijatno živjeti u stalnom strahu šta će se sutra desiti sa tim objektom. Sada kada je ostalo svega nekoliko mjeseci do isteka zakonskog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, apelujemo na sve graditelje da podnesu zahtjev za legalizaciju jer je to u njihovom interesu.

* GLAS: Šta će biti sa objektima čiji vlasnici ne podnesu zahtjev za legalizaciju do predviđenog roka?

GOLIĆ: Nadamo se da će vlasnici objekata ispoštovati našu dobru namjeru, izvršiti svoju zakonsku obavezu i pokrenuti postupak legalizacije. Rok je definisan Zakonom i mora se poštovati, tim prije što su učinjeni veliki ustupci i što je krajnje vrijeme da se ova društveno štetna pojava stavi ad akta. Vjerujem da su građani svjesni da ne mogu živjeti u bespravno sagrađenim objektima i da društvena zajednica neće na to dovijeka slijegati ramenima.

Nemoguća legalizacija

* GLAS: Koji objekti neće moći biti legalizovani?

GOLIĆ: Neće biti moguće legalizovati objekte koji su izgrađeni na zemljištu nepovoljnom za građenje, kao što su klizišta, močvarno i zemljište izloženo poplavama i drugim elementarnim nepogodama.

Osim toga, tu su i objekti koji su izgrađeni u koritima rijeka, vodozahvatima i drugim mjestima na kojima se ne može graditi. Isto tako, neće se moći legalizovati objekti čija je gradnja započela nakon stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i građenju, dakle od juna 2013. godine.  

Fiksna naknada za legalizaciju

100 KM - do 100 kvadrata

500 KM - od 100 do 200 kvadrata

1.000 KM - od 200 do 300 kvadrata

2.000 KM - od 300 do 400 kvadrata

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.