Foto: Ljubinko Spasojević
| Svečana akademija
LjUBLjANA - Tri decenije uspješnog rada, zajedništva i istrajnosti — tako bi se ukratko mogla opisati priča Saveza srpskih društava Slovenije, koji je u Ljubljani obilježio 30 godina postojanja svečanom akademijom punom emocija, ponosa i kulture,
Predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije, Milan Glamočanin istakao je da je jubilej bio prilika da se Savez predstavi na poseban način.
– Htjeli smo da spojimo iskustvo starijih i entuzijazam mlađih. Sala je bila prepuna, a reakcije publike pokazale su da smo uspjeli. Po prvi put u istoriji udružili smo ansamble i pjevačke grupe i pokazali kako zajedništvo izgleda u praksi – poručio je Glamočanin.

Svečana akademija bila je i podsjećanje na prve dane rada Saveza, kada je sve počinjalo sa velikim entuzijazmom, ali skromnim mogućnostima.
– Prije trideset godina nije bilo lako. Danas žanjemo plodove dugogodišnjeg truda. Nagrade koje smo osvojili nisu toliko vrijedne kao to što smo uspjeli prenijeti kulturu, vjeru i jezik na mlađe generacije – kaže Zlatomir Bodiroža, jedan od osnivača Saveza.
Prema riječima Mitra Vujnovića, predsjednika Kulturnog društva „Brdo“ iz Kranja i jednog od učesnika osnivanja Saveza 1995. godine, ovaj jubilej je tek početak nove faze:
– Tada nismo mogli ni sanjati da ćemo formirati ovako jaku organizaciju. Vjerujem da će naredne decenije donijeti još više članica, projekata i zajedničkih uspjeha – rekao je Vujnović.
Zahvaljujući Savezu, brojna srpska kulturno-umjetnička društva u Sloveniji uspješno realizuju projekte, nastupe i manifestacije.
– Da nije bilo Saveza, sve bi bilo mnogo teže. Puno radimo, nastupamo i sarađujemo – ističe predsjednik KUD „Sava“ Hrastnik Cvjetin Nešković.
Sekretar KUD „Sveti Nikola“ iz Maribora, Srećko Marković, dodaje da sama činjenica da je KUD članica Saveza puno znači.
- Pomažemo jedni drugima i zajedno čuvamo ono što nas spaja – našu tradiciju i zajedništvo.

Publiku je posebno dirnuo nastup Klare Kovačić iz Novog Mesta, mlade Slovenke koja je otpjevala pjesmu „Vila s Košara“:
– Iako sam Slovenka, volim Srbe i Srbiju svim srcem. Volim da pjevam o Kosovu, jer se osjećam kao da pjevam za te ljude. To je naša sveta zemlja. Moja duša je – srpska. Uvijek pjevam sa velikom emocijom, a voljela bih da pjevam kao Danica Crnogorčević – rekla je Klara pod snažnim emocijama.
Kako ističe član Savjeta Vlade Republike Slovenije i predstavnik srpske zajednice Krstan Šućur put nije bio nimalo lak.
– Srbi su od statusa naroda postali nacionalna manjina bez statusa. Ipak, zahvaljujući Savezu i upornosti osnivača, sačuvali smo našu kulturnu baštinu i identitet – poručio je Šućur.
Tri decenije kasnije, Srbi u Sloveniji dokazali su da i daleko od domovine uspješno čuvaju ono što ih određuje – jezik, kulturu, vjeru i običaje.
Danas žive u tolerantnijem i otvorenijem društvu, a njihova bogata tradicija sve više postaje prepoznatljiv dio kulturnog mozaika Slovenije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.