Srbi bacaju so, Danci razbijaju tanjire

Kada kažemo Nova godina, prvo na šta pomislimo su slavlje, poljupci, nasmijana lica dragih ljudi, ponoćne čestitke i poseban osjećaj bliskosti i povezanosti, koji nas sve ispunjava.

To je praznik kada se porodica i prijatelji okupljaju na organizovanim proslavama, kada se jede i pije, veseli i raduje, kada se uljepšavaju kako ljudi, tako i enterijeri. Svi žele da izgledaju što ljepše i da se provedu kao da sutra ne postoji.

Istorijat

Prema vjerovanju astrologa, praznik prelaska iz stare u novu godinu obilježavao se i prije četiri milenijuma, kada su Novu godinu slavili Vavilonci, a najranija zabilježena proslava najluđe noći dogodila se u Mesopotamiji prije oko dvije hiljade godina i obilježavala se sredinom maja.

Kao što vidimo, prvi januar nije uvijek bio "ulaznica" u sljedeću godinu. Prvog dana marta ulazak u novu godinu slavili su Rimljani, jer je njihov tadašnji kalendar imao svega deset mjeseci. Januar nije postojao sve do 700. godine prije nove ere, kada je drugi rimski kralj Numa Pompilije dodao prva dva mjeseca kalendara koji i danas postoji, a prvi januar kao početak nove godine proslavlja se od 153. godine prije nove ere.

Vjerovanja i običaji

Pored slavlja, veselja, euforije i sreće za ovaj praznik, koji se slavi "otkako je svijeta i vijeka", vezuju se i brojna vjerovanja i običaji. Prema jednom, ako želite da živite u izobilju u sljedećoj godini, 31. decembra frižider napunite hranom, a u svaki novčanik u kući stavite poneki novčić. Nikako nemojte u novu godinu ući sa dugovima, jer bi to značilo da ćete biti dužni tokom sljedeće godine. Vjeruje se da prva osoba koju puštate u kuću treba biti lijep, mlađi muškarac i niko ne bi trebalo da izlazi iz kuće prije nego  što on stigne.
Ipak, kako se razlikuju kultura i običaji brojnih zemalja, tako se razlikuju i vjerovanja o Novoj godini.

U srpskom narodu postoji staro vjerovanje da za novogodišnje veče  treba jesti sočivo, dok prilikom prvog izlaska iz kuće u novoj godini treba zamisliti želju i baciti malo soli preko ramena, ne osvrćući se. Ako se desi da se poslije ponoći sudarite sa muškarcem, to je dobar znak, dok bi sudar sa ženskom osobom značio nesreću. Prema starim srpskim vjerovanjima, nije dobro naići na pogrebnu povorku, niti sresti časnu sestru prvog dana nove godine.

Cijela Latinska Amerika ima zanimljive novogodišnje običaje. Tamo se vjeruje da se u ponoć za sreću moraju obući gaćice žute boje. U Venecueli ove gaćice oblače se naopačke. Brazilci vjeruju da nošenje bijele odjeće u novogodišnjoj noći donosi mir i sreću, dok oni koji žive na moru odlaze na obalu kako bi zamislili želju. Poslije toga preskaču sedam talasa i bacaju cvijeće u more čekajući da se pojavi boginja mora, kako bi im ispunila zamišljenu želju.

Nijemcima je nova godina bez vatrometa nezamisliva, pa tako svake godine oni troše stotinu miliona evra za vatromet. Tradicija da se u novogodišnjoj noći pravi buka potiče još iz srednjeg vijeka, kada su ljudi zveckajući išli ulicama kako bi rastjerali zle duhove. Sličnu buku prave i Danci razbijajući pred ulaznim vratima stare tanjire, koji predstavljaju prijatelje. Što je više razbijenih tanjira, to će nova godina donijeti i više prijatelja.

Japanci tokom čitavog decembra održavaju zabave zvane Bonenkai,  čiji je cilj da se loše stvari ostave za sobom. Zvona budističkih hramova zvone 108 puta, kako bi se otjeralo 108 ljudskih slabosti.

Britanci strepe ko će im na Novu godinu prvi doći u goste. Ako se na vratima pojavi muška osoba sa poklonima, prema njihovom vjerovanju, sreća ih neće zaobići u novoj godini.

Hrana

Brojni običaji i vjerovanja vezuju se za hranu. Tako Italijani, pored toga što za sreću u novoj godini kroz prozor izbacuju nepotrebne stvari, za Novu godinu jedu i mnogo slatkiša, a posebno je zanimljiv običaj pravljenja kolača od badema u obliku zmije. Vjeruje se da kao što zmija sa sebe zbacuje kožu, tako i ovaj kolač simbolizuje ostavljanje prošlosti iza sebe. Španci za sreću u novogodišnjoj noći jedu 12 bobica grožđa, dok Kubanci vjeruju da će im svaki mjesec u sljedećoj godini biti uspješan ukoliko pojedu 12 grejpova.

Sicilijanci za sreću u novoj godini jedu lazanje, a vjeruje se da će oni koji jedu makarone ili bilo šta drugo na Novu godinu biti nesrećni.

Norvežani u novogodišnjoj noći jedu puding od riže u koji je stavljen jedan badem. Vjeruje se da će osobu koja pronađe badem sreća i bogatstvo pratiti tokom cijele godine.

Za koji god od rituala da se odlučite, bilo za one koji donose novac ili one koji donose ljubav i sreću, važno je da ne zaboravite čestitati Novu godinu bliskim osobama i poželjeti im sve najbolje. Uostalom,  ako to ne učinite, vjeruje se da bi to moglo da donese emotivnu hladnoću i distancu u novoj godini.

Jelka

Novu godinu bez okićene jelke nemoguće je zamisliti. Smatra se da su sa ukrašavanjem jelke prvi počeli Nijemci u 16. vijeku, a prema predanju, tu tradiciju započeo je vjerski reformator Martin Luter. Legenda kaže da je Luter šetajući kroz šumu punu jelki, kroz njihove grane ugledao hiljade zvijezda kako svjetlucaju. Očaran prizorom jednu jelku je odnio kući i njene grane ukrasio brojnim svijećama. Poslije dva vijeka ukrašavanje ovog drveta postalo je popularno i u Americi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.