Sporo stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava u Hrvatskoj

BANjA LUKA - Tačne podatke o tome koliko je Srba, bivših nosilaca stanarskog prava u Hrvatskoj koji su za vrijeme rata izbjegli u Republiku Srpsku, u toku ove i protekle godine riješilo stambeno pitanje u okviru programa stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj, niko nema.

Predstavnici izbjeglih Srba koji žive u Srpskoj smatraju da se zahtjevi za stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava veoma sporo rješavaju.

Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan, naglasio je da se po pitanju stambenog zbrinjavanja nekadašnjih vlasnika stanarskog prava kako izvan tako i na području posebne državne brige u Hrvatskoj, veoma malo uradilo, te da je malo Srba iz Republike Srpske koji su se vratili u Hrvatsku u okviru tog programa.

- Prema našim podacima, u Hrvatskoj je od nekadašnjih nosilaca stanarskog prava oduzeto negdje oko 30.000 do 35.000 stanova, i to na osnovu zakona bivše Jugoslavije prema kojima stanar stan automatski gubi ako u njemu ne boravi od tri do šest mjeseci - ističe Džodan.

On smatra da Vlada Hrvatske mora tim ljudima da vrati stanove ili nadoknadi gubitak stanarskog prava.

Predsjednik Udruženja radnika rada i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske Nikola Puzigaća, tvrdi da je do rata više od 25.000 Srba iz Hrvatske, državljana BiH, imalo  stanarsko pravo u Hrvatskoj.

Dodao je da je nekoliko članova njegovog udruženja dobilo rješenje o stambenom zbrinjavanju u Hrvatskoj, ali da ne zna nikoga ko se uselio u svoj stan.

- Hrvatska mora da vrati ili kupi više hiljada stanova jer za vrijeme, ali i poslije rata nije spriječila zauzimanje stanova izbjeglih Srba koji su imali stanarsko pravo - naglasio je Puzigaća.

Iako Vlada Hrvatske, dodao je on, tvrdi da nema preciznih podataka o tome o koliko je bilo ljudi koji su živjeli u takvim stanovima, mora da do 2011. godine zbrine sve one koji su stanarsko pravo izgubili za vrijeme rata.

Prema riječima portparola Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Hrvatske Mladena Pavića, više od 13.000 bivših nosilaca stanarskog prava podnijelo je zahtjev za  stambeno zbrinjavanje.

- Od tog broja, pozitivno je riješeno 4.700 zahtjeva na i izvan područja posebne državne brige, a 400 zahtjeva bivših nosilaca stanarskog prava izvan područja posebne državne brige riješeno prošle godine - naglasio je Pavić.

Ove godine, naveo je on, planirano je rješavanje 1.400 zahtjeva bivših nosilaca stanarskog prava na i izvan područja posebne državne brige.

- Vlada Hrvatske donijela je odluku kojom je predviđena kupovina 427 stanova za bivše nosioce stanarskog prava izvan područja posebne državne brige, a državnim budžetom za te namjene, za ovu godinu predviđeno je 200.000.000 kuna (5.000.000 maraka) - naglasio je Pavić.

Pavić nije precizirao koliko ljudi se do sada uselilo u te stanove i koliko ih je iz Republike Srpske.

Kada je riječ o povratku privatne imovine čiji su vlasnici Srbi, rekao je on, povrat imovine uglavnom je završen i 19.000 kuća i stanova vraćeno je vlasnicima. Ostalo je samo nekoliko slučajeva povrata imovine i to u Kistanjama, a 30 slučajeva je u sudskom postupku.

U junu objavljen javni poziv za kupovinu stanova

Prema Pavićevim riječima, Vlada Hrvatske je u junu ove godine preko Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, objavila javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu gotovih stanova i stanova u izgradnji.

- Ove godine na području Zadra biće kupljeno 96, a u Šibeniku 16 stanova. Do 31. marta ove godine otkupljeno je 408 stanova za zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava izvan područja posebne državne brige - istakao je Pavić.

Do 31. decembra 2006. godine, dodao je on, kupljeno je 114 stanova na području Karlovca, Osijeka, Požege, Zagreba i Rijeke, u periodu od 31. decembra 2006. godine do 31. decembra 2007. godine kupljena su 294 stana na 25 lokacija. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.