Sočni plodovi truda

B. RADULOVIĆ
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Sočni plodovi truda

PRNjAVOR - Kada je prije pet godina zasadio kruške na dunumu slobodne površine na porodičnom imanju u Potočanima, Dušan Davidović nije mogao ni pretpostaviti da će ga ova vrsta proizvodnje za kratko vrijeme osvojiti.

Počeo je da proširuje voćnjak, da bi danas stigao do deset dunuma pod mladim stablima.

- Voćarstvo nema tradiciju u našem selu, ali ni u susjednim mjesnim zajednicama. Posvetio sam se poslu koji sam brzo zavolio. Nisam se plašio rizika, jer sam vjerovao u sebe. Prvi rezultati su ubrzo stigli - priča ovaj 42-godišnji voćar.

Na brežuljkastom posjedu, površine od jednog hektara, 95 odsto sadnica su kruške, uglavnom sorte "viljamovka", ali ima i "santa marije", "junske ljepotice", "biturea"... Zasadio je i nekoliko sadnica šljiva, kao i pedesetak mladica trešnje.

U ove proljećne dane njegova parcela je posebno atraktivna i privlačna zbog krošnji bogatih bijelim cvjetovima, koji obećavaju dobar rod.

- Sada je udarni period poslova u voćnjaku. Dodatnu aktivnost donijele su neočekivano niske martovske i aprilske temperature, kada se u noćnim satima temperatura spuštala i do minus šest stepeni. Valjalo je sačuvati tek pristigle cvjetove, što sam radio zadimljavanjem i paljenjem vatre na odgovarajućim mjestima. Trud se isplatio, što mi donosi posebno zadovoljstvo - kazuje Davidović.

Prva iskustva u ovoj grani proizvodnje sticao je, kaže, slušajući uputstva i savjete drugih voćara. Obilazio je tuđe posjede, razgovarao sa ljudima, uzimao njihovo znanje. I nije se pokajao.

- Sadim visokokvalitetne sorte, koje već u drugoj godini daju od dva do četiri kilograma roda. Punu rodnost "viljamovke" dostižu u petoj godini, kada daju od 35 do 40 kilograma zrelih, sočnih plodova. U tom periodu na jednom dunumu voćnjaka može se zaraditi i do tri hiljade maraka, priča jedan od najvećih voćara na prnjavorskom području.

Sorte koje je zasadio su, ističe, izuzetno otporne na loše vremenske prilike. Prošle godine, uz višemjesečnu sušu, njegov voćnjak zahvatio je i grad, koji je padao gotovo 40 minuta. Dok su mnogi smatrali da iz svog voćnjaka neće imati ni korpu plodova, Dušan je zadovoljno trljao ruke tokom berbe.

Zadovoljan dosadašnjim iskustvima, ovaj vrijedni domaćin planira da pažnju posveti još jednoj vrsti krušaka. Na devet dunuma će na jesen zasaditi mladice karamuta, ne sumnjajući u dobar prinos. Recept je Davidović dobro savladao. Krošnje prebogate bijelim cvjetovima obećavaju dobru berbu.

Priznanje koje je nedavno dobio povodom Dana opštine, za unapređenje voćarstva, stiglo je, uvjerili smo se na njegovom imanju, u prave ruke.

 

Plasman "viljamovke"

- Svojevremeno, kada sam posjetio jednog svog poznanika u derventskom selu Cerani, rekao mi je da ne bi bilo problema oko plasmana "viljamovke" kada bi je zasadili od Doboja do Banje Luke. Vremenom sam se uvjerio u tu tvrdnju. U našoj opštini u većem obimu voćarstvom se bave samo Vojko Lepir u Štrpcima, Ljubiša Tomić u Ilovi i Miloš Ćetojević u Hrvaćanima. Volio bih kada bi se više ljudi okrenulo ovoj proizvodnji, jer bi vremenom osnovali i svoje udruženje - kaže Dušan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.