Sociolog Jadranka Berić za "Glas": Opšte rasulo u društvu okidač nasilja

Društvene i političke krize, ratovi, globalizacija i tranzicija doveli su do toga da stare vrijednosti više ne važe, dok nove još nisu uspostavljene. U takvom destabilizovanom okruženju, delinkventno ponašanje postaje sve češće, a jednog krivca je teško identifikovati. Loše stanje u porodici, slaba efikasnost školskog sistema i opšte rasulo u društvu doprinose ovoj situaciji.

Istakla je to u intervjuu za "Glas Srpske" sociolog Jadranka Berić povodom sve učestalijeg i brutalnijeg vršnjačkog nasilja u Republici Srpskoj. Da bismo razumjeli porast nasilja, Berićeva kaže da se mora uzeti u obzir stanje anomije u kojoj se nalazimo.

-Kao sociolog, vjerujem da postoji više faktora koji stoje iza vršnjačkog nasilja. Socijalizacija, nezdravo porodično okruženje i uticaj vršnjaka su ključni. Djeca često usvajaju nasilna ponašanja od roditelja ili putem medija. Naša komunikacija postaje sve više virtuelnija, što ih dovodi do nasilnog reagovanja, jer gube dodir sa realnim ljudskim iskustvima. Uz to, nedostatak pozitivnih uzora uporodici i školi normalizuje agresivnu komunikaciju među vršnjacima- kazala je Berićeva.

GLAS: Šta podstiče nasilno ponašanje?

BERIĆ:Porodica, škola i društvo moraju preuzeti svako svoj dio odgovornosti za formiranje vrijednosti kod djece. Kada sistem ne funkcioniše, svi snosimo posljedice. Nedostatak socijalizacije i emocionalne podrške u porodici najčešće dovode do toga da djeca traže pažnju na agresivniji način. Otuđenost i slabe veze unutar zajednice takođe podstiču nasilno ponašanje.

GLAS: Koliko su mediji, odnosno retorika u javnom mnjenju odgovorni?

BERIĆ:Mediji, uključujući društvene mreže, igraju ključnu ulogu u oblikovanju percepcija i ponašanja. Prema teoriji kultivacije, medijski sadržaji oblikuju realnost, očekivanja i ponašanje mladih, mediji bukvalno oblikuju kako da razmišljamo i šta da želimo. Upravo zbog toga prisustvo nasilja u medijima normalizuje takvo ponašanje, čime se stvara slika da je nasilje prihvatljivo. U svijetu gdje se moralna bijeda često naglašava kao nešto pozitivno i poželjno, medijska retorika dodatno dehumanizuje društvo i mlade.

GLAS: Pojedini za porast vršnjačkog nasilja okrivljujudetaljno izvještavanje u slučaju "Ribnikar", jer su djeca saznala da nisu krivično odgovorna do 14 godina. Da li nam je neophodan pravilnik, pa čak i zakon koji će staviti određenu zabranu na informacije u javnom prostoru u slučajevima poput ovog?

BERIĆ:Mislim da su nam potrebni jasni pravilnici i smjernice koje će regulisati izvještavanje o ovakvim slučajevima. Ograničavanje informacija može biti dio rješenja, ali je ključno i obrazovanje o empatiji i moralnim vrijednostima. U tom smislu, vraćanje tradicionalnim vrijednostima može pomoći u obnavljanju normi koje su se izgubile. Zakon može postaviti osnove, ali osnaživanje empatije, odgovornosti i moralnih vrijednosti mora biti prioritet.

GLAS: Kažu da svako vrijeme ima svoj bunt što kod nas nije slučaj. Stiče se utisak da ljudi od struke spavaju, počevši od prosvjete pa nadalje. Zbog čega većina ćuti?

BERIĆ: Nažalost, kod nas u društvu je prisutna i apatija, što znači da pojedinci ne prepoznaju svoj uticaj i značaj i često se povlače, misleći da ništa ne mogu promijeniti. Ovaj osjećaj frustracije i bezizlaznosti uzrokuje uspavanost zajednice. Borba za bolje i sigurnije sutra može biti motiv za buđenje, ali je potrebna i veća svijest o problemima kao i aktivnije učešće u životu zajednice.

GLAS:Kako započeti borbu, od čega se mora krenuti?

BERIĆ: Da bismo se borili protiv nasilja, potrebno je uključiti sve aktere. Porodicu, školu, medije i širu zajednicu. Vjerujem da obrazovanje i promovisanje empatije od najranijeg uzrasta predstavljaju ključ. Učenje o prepoznavanju i izražavanju osjećanja i potreba kod mladih, kao i razumijevanje osjećanja drugih, pomaganje bližnjima, doprinijeće zdravijim međuljudskim odnosima. Takođe, povratak tradicionalnim vrijednostima  stvoriće stabilnije temelje za budućnost.

GLAS: Istraživanja pokazuju da je mladimanovac i moć daleko iznad obrazovanja, kulture i morala. Kako smo se doveli do toga, kuda to vodi i šta pojedinac, ali i društvo mogu učiniti da se vratimo na pravi put?

BERIĆ:Promjena sistema vrijednosti među mladima, gdje novac i moć preovlađuju nad obrazovanjem i kulturom, dovodi do materijalizma i gubitka etičkih principa. Ova situacija je rezultat pogrešnog postavljanja prioriteta u društvu i kod pojedinaca, u našem društvu već s početkom 90-ih godina prošlog vijeka. Naše tradicionalne vrijednosti su marginalizovane, dok se tuđe vrijednosti, obrasci ponašanja i način življenja  bez razmišljanja prihvataju.

GLAS: Mnogo smo zagledani u Evropu i često se povlači teza da naše ništa ne valja. Treba li Evropadoći ovdje i urediti nam život, kulturu, tradiciju, moralne i etičke vrijednosti?

BERIĆ:U tuđem dvorištu trava je uvijek zelenija, kako bi naš narod rekao. Međutim, nema potrebe da "politička Evropa" dolazi i rješava naše probleme. Mi možemo sami da se suočimo sa ovim izazovima. Trebalo bi da učimo iz grešaka drugih, ali i da primjenjujemo dobre prakse u našem kontekstu, čuvajući identitet i tradiciju. Tradicija neminovno pomaže u očuvanju našeg identiteta dok se suočavamo s modernim izazovima. Ove dimenzije ukazuju na kompleksnost problema vršnjačkog nasilja u Srpskoj, te je potrebno multidisciplinarno pristupiti rješenju kako bismo stvorili zdravije okruženje za mlade, slušajući njihove potrebe i gradeći povjerenje kroz kvalitetnu komunikaciju. Najbitnije je da naša djeca znaju ko su, kome pripadaju i šta je njihovo, da izgrade visoku svijest o identitetu i tako će mnogo lakše ići kroz život i izbjeći kako nasilje tako i druge negativne pojave.

GLAS: Kada je riječ o socijalizaciji ljudi, internet i društvene mreže  donijele su koliko dobrih toliko i loših stvari. S obzirom na sve prisutniju vještačku inteligenciju, šta možemo očekivati da nam donese?

BERIĆ: Internet i društvene mreže donijeli su nove izazove, olakšali su komunikaciju, ali  istovremeno povećali otuđenost i negativne obrasce ponašanja, posebno među mladima. Uloga vještačke inteligencije u oblikovanju društvenih interakcija zavisiće od načina na koji je koristimo. Važno je usmjeriti je ka jačanju obrazovanja i stvaranju pozitivnih sadržaja. Već sada vidimo rezultate AI, ali i borbu naučnika da njena upotreba ostane unutar etičkih okvira. U svijetu u kojem postajemo sve otuđeniji, udaljeniji jedni od drugih važno je kako ćemo koristiti tehnologiju, a istovremeno očuvati ljudsku prirodu i duhovnost.

RIJALITI

GLAS: U javnosti se spominje zabrana rijalitija o čijim negativnim uticajima se već duže priča. Uprkos tome njihova popularnost raste. Zbog čega je tako, ko su konzumenti i može li sezabranom promijeniti stanje?

BERIĆ:Popularnost rijaliti programa može se objasniti teorijom zabavne kulture, koja nudi eskapizam i identifikaciju sa likovima, privlačeći veoma lako široku publiku. Međutim, zabrana sama po sebi možda neće biti dovoljna bez promjene društvenih vrijednosti i sistema obrazovanja. Potrebne su sveobuhvatne mjere, uključujući edukaciju i promjenu kulturnih normi, potrebno je vratiti u modu kulturno izražavanje, kažnjavati prestupe, a nagrađivati trud, zalaganja i uspjehe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.