Sjećanje na stradanje 72 kupreških Srba

KUPRES - Polaganjem vijenaca na spomenik poginulim borcima otadžbinskog rata i služenjem parastosa u crkvi Svete Trojice u opštini Kupres u RS juče je obilježeno 19 godina od napada hrvatsko-muslimanskih snaga na Kupres i selo Malovan, u kojem su ubijena 72 srpska vojnika i civila.

Sudbina 16 srpskih civila sa Kupresa, koje su početkom aprila 1992. sa ostalim tamošnjim Srbima zarobili pripadnici regularne Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane, ni 19 godina poslije u potpunosti nije razriješena.

Na relaciji Kupres - Tomislavgrad - Split - Zadar gubi im se svaki trag, a njihove kosti ni do danas nisu pronađene.
Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz izjavio je Srni da je ovo jedan od prvih masovnih sistematskih zločina koji je uveo narode u krvoproliće, isto kao što su to bili zločini nad Srbima u Sijekovcu, Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i Tuzlanskoj koloni.

- Zato smo danas ovdje, da se podsjetimo na strašne trenutke koje je naš narod preživio i doživio, da ga otrgnemo od zaborava, ali i da pošaljemo poruku političkoj javnosti i okruženju o istini i dešavanjima 1992. godine kako se ne bi zloupotrijebili ovi događaji, kao što to čine bošnjački političari - rekao je Ćurguz.

Istakavši da je ovo samo još jedan u nizu zločina nad Srbima za koje niko nije odgovarao, Ćurguz je rekao da BORS dijeli bol sa porodicama nevino postradalih i sa ovog mjesta želi da generacijama koje dolaze ostavi u obavezu da ovakve i slične događaje nikada ne zaborave.

Član Operativnog tima za traženje nestalih RS Milan Ivančević izjavio je da su došli do podataka o mogućim mjestima gdje su zakopani ti ljudi, ali da će te lokacije tek da se istražuju.

Poslije masakra u Sijekovcu, kod Broda, Kupres je prva opština koju su okupirale regularne snage iz Hrvatske i pripadnici Teritorijalne odbrane iz zapadne Hercegovine i počinili masovne zločine nad civilnim srpskim stanovništvom.

Odmah po zauzimanju Kupresa hrvatske snage, među kojima su bile jedinice "Zrinski" iz Zagreba i "Žuti mravi" iz Vukovara, zarobili su stotinak Srba iz Kupresa i zatvorili ih u prostorije preduzeća "Kvalitet".

Iz tog preduzeća sproveli su ih u mjesto Šujice, a zatim u Tomislavgrad, a odatle u zloglasni splitski logor, kasarnu "Lora".

Između Tomislavgrada, Splita i Zadra jedan broj zatvorenih Srba je izdvojen i njima se gubi svaki trag.

- Na putu prema Duvnu, negdje oko Drniša, kamion je stao i vidjela se iskopana velika jama. Tamo je radio neki buldožer, a bilo je ljudi koji su imali i motorne testere u rukama. Hrvatski vojnici koji su nas doveli skinuli su sa kamiona osam ili devet uhapšenih Srba i ja sam vidio kada su ih doveli do te jame i poubijali. U grupi izdvojenih bili su Ratko Milić i njegov brat Ljubo, Dušan Nikić, Slavko Dragoljević, jedan gluhonijemi čovjek koji se prezivao Čivčić, ali mu ne znam ime, a ostalih imena se ne sjećam. Ne znam ostale podatke za pomenuta lica, ali pouzdano znam da je osam ili devet ljudi tom prilikom ubijeno - naveo je jedan od Srba koji je bio zatočen u "Lori".

Jedinice Hrvatske vojske iz Splita, Osijeka, Varaždina i drugih mjesta, zajedno sa paravojnim formacijama iz Tomislavgrada, Posušja i Livna, napale su u zoru 3. aprila 1992. godine srpska sela na kupreškoj visoravni - Donji i Gornji Malovan. Mještani koji nisu uspjeli da pobjegnu u obližnju šumu zaklani su na najsvirepiji način.
Okupacija Kupresa od regularnih jedinica iz Hrvatske trajala je sve do 7. aprila 1992. godine, a ponovo su ga zauzele hrvatske snage 4. novembra 1994. godine.

Nestali

Prema podacima Operativnog tima za traženje nestalih Srpske, još se traga za Nikolom i Dušanom Duvnjakom, Slavkom Dragoljevićem, Spasojem Kanlićem, Ratkom Lugonjom, Jovom i Đorđem Marićem, Markom, Radovanom, Draganom i Milivojem Mašić, Dušanom Milišićem, Ljupkom i Ratkom Milić, Dušanom Nikićem, Mirkom Čivčićem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.