Sembercima prioritet zaštita Gromiželja

BIJELjINA - Semberci su nakon otkrića da u močvari Gromiželj kod Velikog Sela i Rače živi raritetna riba Umbra krameri, u narodu poznata kao mrguda, preduzeli niz mjera i aktivnosti da bi trajno zaštitili to područje.

Tako je održana osnivačka skupština Udruženja za zaštitu flore i faune "Gromiželj", a uskoro bi trebalo da počne i utvrđivanje granica zaštićene zone. Mještani Velikog Sela organizovali su akciju uklanjanja otpada iz Gromiželja.

Posla na zaštiti ove močvare, kažu, biće mnogo, ali su se obradovali zbog toga što se radi na zaštiti ovog područja i što je njihov kraj preko noći postao poznat.

- Do sada smo bili u zapećku, skoro zaboravljeni, uprkos tome što smo samo dva kilometra od magistrale Bijeljina - Rača. Sada svakodnevno u selo dolaze naučnici znatiželjnici. Mi seljaci nismo ni znali kakav dragulj imamo u zavičaju - s ponosom priča poljoprivrednik Milivoje Tomanić.

Profesor Milenko Ćurčić koji je prvi utvrdio postojanje mrgude u Gromiželju i koji je izabran za predsjednika Upravnog odbora "Gromiželja" naglasio je da je Udruženje prvo odlučilo da zaštiti mrgudu, ali da se ispostavilo da treba da zaštite i drveće crne johe ili jošiku, zatim ptice, rijetke biljke koje potiču još iz vremena Panonskog mora i svu močvaru.

- Močvara je jedna od rijetkih ravničarskih tresetišta u Evropi. Najednom se, eto, nakupilo dosta razloga da moramo brzo djelovati, pa zato ne smijemo gubiti dragocjeno vrijeme, kaže - Ćurčić.

Dodao je da su neki mještani okolnih sela navikli da love divlje patke i hvataju ribu u Gromiželju, pa im se ne dopadaju mjere zaštite.

- Ipak, istrajaćemo. Najvažnije je to što su nas dobri domaćini podržali. Pomoć nam je obećana i iz republičkih i opštinskih institucija, pa sam siguran da će močvara Gromiželj biti sačuvana - kaže Ćurčić.

Čovjek koji je prvi ulovio mrgudu, profesor fizičke kulture iz Bijeljine Žarko Vikić, ističe da je pored mjera zaštite, ključni posao da se obezbijedi dotok čiste vode u močvaru, a trenutno je najniži vodostaj u Laketića viru, u kome živi mrguda.

- Značajno je i da vlasnike obradivog zemljišta oko močvare naučimo da ambalažu od hemikalija koje koriste u ratarstvu ne bacaju u vir. Već na proljeće Gromiželj bi trebalo da  izgleda potpuno drugačije nego sada - kaže profesor Ćurčić.

Udruženje

U Upravni odbor udruženja za zaštitu flore i faune "Gromiželj" izabrani su ljudi koji su veoma zainteresovani za to da ova močvara dobije status koji joj pripada. Članovi su mu ugledni Semberci: fakultetski profesori, naučnici, javni i politički radnici, ljekari i jedan poljoprivrednik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.