Romima jezik najveća barijera na putu do diplome

BANjALUKA - Romska zajednica u Srpskoj sve je vidljivija u različitim oblastima, ali obrazovanje ostaje jedna od najslabijih karika njihove integracije i nedostižan san. Jezička barijera i nedovoljna edukacija roditelja glavni su razlozi što mnoga romska djeca školu napuštaju već u nižim razredima.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske u školskoj 2024/2025. godini u osnovnim školama nastavu je pohađalo 405 učenika romske nacionalnosti, a u srednjim školama dva učenika.

- U tekućoj školskoj godini evidentirano je 405 učenika Roma u osnovnim školama i četiri u srednjim školama - naveli su iz ministarstva za "Glas Srpske".

Dodali su da su osmislili i projekte koji imaju za cilj da se romska djeca zadrže u sistemu obrazovanja, nastave školovanje u srednjim školama i steknu potrebne kvalifikacije.

- "Da, to sam ja" uključuje panel diskusije, obuke vaspitača i nastavnika, priručnik za rad sa djecom romske nacionalnosti, radionice za roditelje i medijsku kampanju koja podstiče svijest o značaju obrazovanja. "(Po)stojim i ja" uključuje vodič za vaspitače, nastavnike, roditelje i djecu o tradiciji i kulturi Roma - kazali su iz ministarstva.

Defektolog Dnevnog centra "Otaharin" iz Bijeljine Jovana Milanović kazala je za "Glas" da je jezik najveća prepreka zašto djeca romske nacionalnosti odustaju od školovanja još u nižim razredima.

- Dosta djece krene u osnovnu školu, ali većina ih, nakon što pređu u više razrede, odustane i ne dođe do kraja školovanja. Zbog toga, na godišnjem nivou jedno do dvoje učenika romske nacionalnosti završi osnovnu školu - istakla je Milanovićeva.

Prema njenim riječima, kada je u pitanju Bijeljina, najveći problem je nepoznavanje srpskog jezika kada krenu u školu, gdje su odmah u zaostatku i to je glavni razlog zašto odustaju od obrazovanja.

- Znaju samo romski jezik, jer niko od rođaka ili roditelja ne zna drugi jezik. Dok ne krenu u školu, ta djeca nemaju prilike da čuju srpski jezik te u školu dolaze bez predznanja i automatski zaostaju za gradivom. Nezgodno im je da uče na jeziku koji ne poznaju - pojasnila je Milanovićeva.

Istakla je da na sedmičnom nivou imaju sastanke sa roditeljima gdje ukazuju na važnost obrazovnog sistema dok sa djecom imaju radionice pa im pomažu da napišu zadaću ili nešto uče.

- To je jedan od načina da savladaju školsko gradivo i da budu u rangu sa svojim vršnjacima. Roditelji su uglavnom nepismeni i ne mogu da pomognu djeci u savladavanju pomenute prepreke - dodala je Milanovićeva.

Sociolog Vladimir Vasić naveo je da kao društvo treba da uklonimo predrasude i barijere o ljudima koji su druge boje kože, koji se razlikuju po bilo čemu.

- Institucionalno treba da rješavamo ovaj problem, kao i socijalnu inkluziju nacionalnih manjina. Porodice takođe imaju ozbiljan zadatak u socijalizaciji i vaspitanju djece, a to je da ih usmjeravaju ka tome da nismo svi isti i da će kroz život nailaziti na drugačije ljude - kazao je Vasić za "Glas" i dodao da ne treba odrastati i živjeti sa predrasudama.

Humanost

Savez nacionalnih manjina Republike Srpske organizovaće Smotru kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina pod nazivom "Sve manjine za male heroje".

- Smotra je zakazana za 24. oktobar sa početkom u 18 časova, a biće održana u  Sportskoj dvorani "Centar" u Banjaluci. Učestvovaće 11 nacionalnih manjina. Sva prikupljena sredstva biće dodijeljena Udruženju roditelja djece oboljele od malignih bolesti "Iskra" iz Banjaluke - rekao je predsjednik Saveza nacionalnih manjina Srpske Franjo Rover.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.