Foto: Rejčel Peterson, generalna direktorica Svjetske alijanse udruženja oboljelih od ALS-a: Ljekarima iz RS ulaznica za renomirane klinike
Svjetska alijansa oboljelih od amiotrofične lateralne skleroze (ALS) pomoći će udruženju iz RS i ovdašnjim ljekarima da stupe u kontakt sa svjetskim stručnjacima i posjete najsavremenije klinike, kako bi stekli nova znanja i razmijenili iskustva u liječenju ove bolesti.
Rekla je to generalna direktorica Svjetske alijanse udruženja oboljelih od amiotrofične lateralne skleroze (ALS) Rejčel Peterson iz SAD. Petersonova je nedavno boravila u Banjaluci i sa predsjednicom Svjetske alijanse udruženja oboljelih od ALS-a Kerol Birks iz Australije posjetila Univerzitetski klinički centar RS (UKC RS), gdje je sa medicinskim osobljem Neurološke klinike razmijenila iskustva u liječenju ALS-a.
* GLAS: Da li ste dogovorili saradnju sa UKC-om RS?
PETERSON: Da, naravno, ali najveća prednost je u tome što je krajem prošle godine Udruženje oboljelih od ALS-a RS postalo član Svjetske alijanse i samim tim pacijenti i ljekari iz RS u kontaktu su sa svim svjetskim dešavanjima kada je u pitanju istraživanje ove bolesti i lijeka. To je jedinstvena prilika da pacijentima iz RS omogućimo pristup svim potencijalnim terapijama, edukacijama i istraživačkim metodama u svijetu.
* GLAS: Da li to znači da možemo očekivati da ljekari iz RS, uz pomoć Svjetske alijanse, posjete SAD ili neke druge zemlje, i obrnuto?
PETERSON: Svjetska alijansa oboljelih od ALS-a pomoći će udruženju iz RS i ljekarima koji se ovdje bore sa tom bolešću da uskoro stupe u kontakt sa svjetskim stručnjacima i posjete najsavremenije klinike u svijetu, kako bi stekli nova znanja i međusobno razmijenili iskustva. Srpsku ćemo, u stvari, povezati sa ostatkom svijeta, kako bi bila na izvoru svih dešavanja kada je u pitanju pronalazak lijeka i novih metoda u borbi protiv amiotrofične lateralne skleroze.
* GLAS: Koliko je u svijetu registrovano oboljelih od ALS-a?
PETERSON: To je veoma komplikovano pitanje, jer ima mnogo zemalja koje nisu dobro organizovane, niti znaju kako prepoznati i liječiti te pacijente. Samo u nekim zemljama su poznati ti podaci, pa generalno i ne znamo koliko u svijetu ima oboljelih.
* GLAS: Ima li napretka u naučnim istraživanjima za pronalazak mogućeg uzroka ove bolesti i liječenja?
PETERSON: Za sada ne postoji nikakav lijek za ALS, a nije pronađen ni njegov uzrok. Intenzivno se istražuje nekoliko različitih supstanci koje bi mogle pomoći u liječenju, ali, nažalost, još nemamo lijek. Osnovni razlog za to je što postoji mnogo različitih faktora koji mogu uticati na njegov nastanak. Ipak, ostaje nada da ćemo ga jednog dana pronaći.
* GLAS: Šta je, u stvari, ALS?
PETERSON: To je teška progresivna mišićna bolest tokom koje propadanje motornih neurona u mozgu i kičmenoj moždini uzrokuje postepeno odumiranje mišića ekstremiteta, mišića koji učestvuju u gutanju i govoru, a u završnoj fazi otkazuju i mišići za disanje. Oko 90 odsto oboljelih od momenta određivanja dijagnoze živi od 23 do 46 mjeseci. Od ALS-a mogu da obole svi, bez obzira na godine ili pol, a najčešće pogađa ljude u srednjoj životnoj dobi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.