Ratari strahuju da će krompir propasti

BANjA LUKA - Poljoprivrednici u Srpskoj koji su počeli ovih dana da vade zasijani krompir, kažu da im ovogodišnji natprosječan rod od tri do četiri tone po hektaru ne znači mnogo, jer se pribojavaju da će krompir, zbog nemogućnosti prodaje, kao i prošle godine morati da bace.

Proizvođač povrća iz Lijevča Draško Banjac plaši se da, kada povadi krompir, neće imati kome da ga proda.

- Strahujemo da se ne ponovi lanjska situacija, jer smo proljetos bacili 5.000 tona, odnosno 200 šlepera lanjskog krompira. Situacija za domaće proizvođače povrća nikada nije bila teža nego sada - rekao je Banjac i dodao da je plasman ovog povrća u RS na nezavidnom nivou.

- Veleprodajna cijena krompira u Banjoj Luci je od 0,20 do 0,25 maraka, što je zaista malo. Zasijao sam krompir na pet hektara, a prinosi su ove godine natprosječni, odnosno tri do četiri tone po hektaru. Najvjerovatnije je da veći dio roda neću imati gdje da prodam - kazao je Banjac.

Ističe da organizovanog otkupa krompira u RS skoro da i nema, jer ne postoje prerađivački kapaciteti koji bi otkupljivali ono što je proizvedeno na domaćim terenima.

- Prošle godine do polovine avgusta u Hrvatsku je izvezeno oko 1.250 tona krompira. Tada je iz RS otišlo 50 šlepera u kojima je bilo po 25 tona krompira, dok ove godine sa područja laktaške i gradiške opštine, koje su najveći proizvođači krompira u BiH, nije izvezeno više od pet šlepera krompira - istakao je Banjac.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac kaže da se kod nas kao nigdje u svijetu, za vrijeme vađenja krompira, to isto povrće na široko uvozi iz svih krajeva svijeta, pa čak i iz Alžira i Kipra.

- Jedan od mogućih načina da se problem riješi jeste uvođenje sezonskih zabrana uvoza ili enormno povećanje carina, kako se nikome ne bi isplatilo da uvozi krompir iz inostranstva - rekao je Usorac.

Ako se ovakvo stanje zadrži i Zakon o zaštiti domaće proizvodnje ne zaživi u BiH, Usorac ističe da će se domaća proizvodnja ugasiti, jer će veliki inostrani proizvođači sa nekvalitetnom i jeftinijom robom prodrijeti na naše tržište i osvojiti ga.

- Iako ne znamo koliko se u RS na godišnjem nivou proizvede, ni koliko nam treba krompira, sigurno je da sa domaćom proizvodnjom krompira, kupusa i kukuruza možemo podmiriti potrebe cijele BiH - dodao je Usorac.

Premije

U Ministarstvu poljoprivrede RS kažu da poljoprivrednicima daju premije za proizvedeni i prodati krompir, a visina premije utvrđuje se poslije obrade prispjelih zahtjeva, dok premija ne može iznositi više od deset odsto od prosječne tržišne cijene.

- Ministarstvo je proizvođačima, u vidu podrške za proljećnu sjetvu, podijelilo po 260 kilograma mineralnog đubriva i 120 litara dizela po hektaru. Da bi dobili pomoć, poljoprivrednici je trebalo da za sjetvu prijave minimalno 0,5 hektara krompira - kažu u Ministarstvu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.