Ratari odmaraju u kolibama pored Save

Tihomir Nestorović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ratari odmaraju u kolibama pored Save

BIJELjINA - Druga polovina decembra stare, pa sve do sredine januara nove godine u semberskoj ravnici vrijeme je za zasluženi odmor poljoprivrednika. U selima pored rijeke Save ratari se odmaraju u kolibama, a tada poteknu i priče o tome kako je nekada bilo.

Poljoprivrednik iz sela Brodac Boro Matić kaže da nema ništa ljepše od tople kolibe pored rijeke.

- Založimo vatru, pa skuvamo kafu i rakiju. A drvo pucketa u šporetu. Iz ormara izvadimo svježe čvarke, krvavicu, kobasicu, švarglu, meso. Stavimo u rernu pogaču. Da samo ovako potraje - priča Boro Matić.

Savo Radić kaže da je čim je zastudjelo, odmah poslije branja kukuruza, došao iz Subotice u selo da "ljuduje sa komšijama".

- Imam veliki stan u samom centru grada i mali salaš na periferiji. Poradio sam sve poslove na salašu, zakapijao sam stan i došao u bročanske kolibe. Ostaću ovdje sve dok ovi moji iz sela ne počnu poslove na njivama - kaže Savo Radić.

Tamo preko rijeke, u dubini sremskih hrastovih šuma, čuje se štektanje lisica. Kolibari zaćute, oslušnu na časak. A onda počnu priče o divljim svinjama, srnama, jelenima, kopcima, divljim patkama i guskama, o zečevima... Lovačke priče, ali i one koje to nisu.

- Kada izađem ispred stanice, na snijegu nema kakvih tragova. Samo što mi još nisu dolazili medvjedi. Divljina je ovo. Svako traži društvo i zaštitu - rekao je najmlađi kolibar Miko Krstić.

Toplo u kolibi. Snijeg pada već nekoliko dana. Ledenice se hvataju ispod streha. Prava pravcata zima, kakve odavno nije bilo u ravnici.

Napolju fijuče vjetar i nagrće snijeg. Zatrpana je i staza kuda smo došli do kolibe. Srećom, dva dana nećemo ići kući. Odmara se tako pošten ratarski svijet. O niskim cijenama njihovih proizvoda, o neprodatim bikovima, pšenici i kukuruzu niko ne kazuje ni riječ. A i zašto bi? Odmor je paorski. Zaslužen, a i hrana je stigla na trpezu.

Riba

Ratari se prisjećaju da se nekada Sava zimi ledila, pa se na sankama moglo prelaziti u Srem. Nema više takvih zima.

- Nije samo da nema zima, nego nema više ni ribe. Omanjilo. Nekada je u kolibama bilo suve ribe kao drva, a sada je uopšte nema - kazuje Miko. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.