Ranko Škrbić: Srpskoj nedostaju kardiohirurzi

Kada je riječ o medicinskom stručnom kadru Republici Srpskoj najviše nedostaju kardiohirurzi. Očekujem da u idućih 12 mjeseci, kada završimo Centar za kardiohirurgiju napokon dobijemo i ove stručnjake.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Ranko Škrbić i dodao da će njegov prioritet u ovom mandatu sigurno biti uvođenje sistema kvaliteta.

* GLAS: Šta je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS uradilo u toku prvih 100 dana rada Vlade RS?

ŠKRBIĆ: Među najznačajnijim kapitalnim investicijama svakako su otvaranje proširenih kapaciteta opšte bolnice u Gradišci, vrijednih oko 13 miliona KM, te Centra za bazičnu rehabilitaciju u okviru Doma zdravlja Bijeljina i novi dijagnostički centar u Kliničkom centru Banjaluka. Završen je i Centar za hemodijalizu u Prijedoru, a u okviru ovih 100 dana imali smo i značajne pregovore sa Evropskom investicionom bankom oko zahtjeva za kredit od 100 miliona evra, za realizaciju dva bitna projekta - rekonstrukciju Kliničkog centra Banjaluka i nastavak gradnje bolnice u Bijeljini.

* GLAS: Koji od planiranih projekata nije urađen u prvih 100 dana rada i zbog čega?

ŠKRBIĆ: U Akcionom planu ostao nam je jedan kapitalni projekat, a to je izgradnja bolnice za kardiohirurgiju. Ovih mjeseci intenzivno smo radili sa definisanjem uslova iz ponude koju smo dobili kroz tendersku proceduru, tako da uskoro očekujem potpisivanje ugovora za ovu izgradnju. Bilo je i pregovora za opremanje bolnice u Nevesinju, koji su završeni, tako da se u idućem periodu očekuje realizacija i tog projekta. Ostalo je nerealizovano i raspisivanje tendera za preostala dva hemodijalizna centra, u Foči i Trebinju, uključujući i turističku hemodijalizu u Trebinju, što očekujemo u idućih nekoliko mjeseci.

* GLAS: Koji su prioriteti Vašeg rada u ovom mandatu?

ŠKRBIĆ: Moj prioritet će sigurno biti uvođenje sistema kvaliteta. On ima dvostruki značaj. Zdravstveni radnici kroz njega dosežu nivo obrazovanja koji je neophodan uz savremenu opremu, a služi i za unapređenje samih pacijenata. Cilj nam je da naše ustanove pružaju usluge ne samo stanovnicima RS, već i šire.

* GLAS: Koliki je značaj izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banjaluka?

ŠKRBIĆ: Srpska ima najsavremeniji Centar za radioterapiju u čitavoj jugoistočnoj Evropi. Do juče su naši stručnjaci radiologije odlazili izvan RS, a sada mi imamo zahtjeve iz drugih zemalja koji dolaze ovdje. Osim toga, broj pacijenata na liječenju u inostranstvu u potpunosti je smanjen, a naši stanovnici na zračenje van RS odlaze samo za neke potpuno rijetke tumore. Dnevno se u ovom centru obavi oko 100 zračenja pacijenata.

* GLAS: Kako teče projekat porodične medicine u RS, da li se pacijenti i dalje žale na gužve i duga čekanja na pregled?

ŠKRBIĆ: Gdje god postoji sistem porodične medicine daleko je jasniji kontakt između doktora i pacijenta. U idućem periodu radićemo na razvoju dodatnih usluga, da bi pacijenti imali što manje potrebe da idu u druge bolnice, odnosno obezbijedićemo svu potrebnu ljekarsku pomoć u samom domu zdravlja, čime ćemo smanjiti i troškove pacijenata. Mislim da projekat porodične medicine odlično teče, te da nema pritužbi pacijenata.

* GLAS: Koji stručnjaci nedostaju zdravstvenim ustanovama u Srpskoj?

ŠKRBIĆ: Kardiohirurzi od medicinskog stručnog kadra najviše nedostaju Republici Srpskoj. Očekujem da u idućih godinu, kada završimo Centar za kardiohirurgiju napokon dobijemo i ove stručnjake. Osim kardiohirurgije, naša vizija i potreba u idućem periodu je proces transplantacija, gdje naš sistem sada treba da pokaže zrelost, a to je da krenemo u kadaveričnu transplantaciju. Već postoji odziv vrhunskih stručnjaka sa VMA iz Beograda, ali i drugih centara, koji su spremni da dođu, jer je za ovaj poduhvat potrebna međuregionalna i međunarodna saradnja.

* GLAS: Hoće li plate zdravstvenim radnicima u idućem periodu ostati iste?

ŠKRBIĆ: Bio bih najsrećniji da smo u ekonomskoj mogućnosti da povećamo plate zdravstvenim radnicima, jer oni to svojim radom zaslužuju, ali plate u idućem periodu ipak ostaju na istom nivou.

* GLAS: Kakva je saradnja zdravstvenih institucija Srpske i Srbije, i da li su uskoro u planu neki zajednički projekti?

ŠKRBIĆ: Uskoro ćemo potpisati sporazum o saradnji sa Ministarstvom zdravlja Srbije, koje je i obaveza i zaključak sjednice dviju vlada koja je bila prije dva mjeseca u Banjaluci. Očekujem čak i do kraja ovog mjeseca da ćemo uspjeti sve ovo zaokružiti, a jedna od zajedničkih aktivnosti biće na polju transplantacijske medicine i edukacije kadrova.

* GLAS: Koliko je izražen problem korupcije u zdravstvu u RS? Hoće li Ministarstvo preduzeti neke mjere u borbi protiv korupcije?

ŠKRBIĆ: Kada se pomene pitanje korupcije, obično se pomisli na tri oblasti, državna uprava, zdravstvo i školstvo. Kada čujem u medijima, od političara koji kažu: "Mi od danas počinjemo borbu protiv korupcije", vidim da o tome ništa ne znaju. Ona je veoma teško dokaziva. Najbolji način kako se protiv nje bori je uvođenje sistema kvaliteta. Potrebna je edukacija doktora, sestara i cijelog medicinskog osoblja, ali i stanovništva u ovoj borbi.

Vakcine

* GLAS: Kako se nabavljaju vakcine u RS, iz kojih zemalja, ko kontroliše da li se čuvaju na adekvatan način? Da li se dešavalo da se otkriju neke nepravilnosti i da li je bilo pritužbi stanovnika?

ŠKRBIĆ: Sistem nabavke vakcina je nešto što je usaglašeno u cijelom svijetu, koji je veoma strogo kontrolisan. Sve vakcine kontroliše Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF, zbog čega imamo malo prostora za bilo kakvu improvizaciju, a kamoli manipulaciju. Hladni lanci čuvanja i transportovanja vakcina strogo su propisani, a kod nas se vakcine skladište samo na dva mjesta, u veledrogeriji "Krajinalijek" i u Institutu za zaštitu zdravlja RS. Bilo je i slučajeva da se pacijenti žale na loše simptome poslije vakcine, ali nikada nije bilo ozbiljnih i neželjenih dejstava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.