Ranko Škrbić: Još ima slučajeva dvojne prakse

Kao i druge zemlje i mi smo morali da prekinemo sa primjenom dvojne prakse, jer je bilo nekorektno, nepošteno i zakonski neutemeljeno da osoba koja radi u javnom sektoru, koja ima plaćene doprinose, jedva čeka da završi posao u javnom sektoru i da ide u privatnu kliniku da radi.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Ranko Škrbić.

- Nažalost, još uvijek postoje slučajevi u nekim zdravstvenim ustanovama da ljudi rade i u javnim i privatnim ustanovama. Iako još postoje ljudi koji koriste nedovoljne kapacitete inspektorata i nemogućnost da na vrijeme odreaguju, mi smo zadovoljni u kolikoj mjeri se tome stalo u kraj - istakao je Škrbić i upozorio sve ljekare u RS da ne obavljaju operacije u klinikama koje nisu adekvatno opremljene.

* GLAS: Dokle je stiglo sprovođenje koncepta porodične medicine? Činjenica je da se građani u RS žale što dugo čekaju na termin kod ljekara. Da li se i na koji način ovi problemi rješavaju?

ŠKRBIĆ: Porodična medicina već ima dobrih rezultata i pokazala je punu opravdanost uvođenja u nekim sredinama gdje se i lokalna zajednica aktivno uključila u njeno sprovođenje.

Suština naručivanja pregleda je da se u ambulantama ne stvaraju gužve i da svaki pacijent ima vrijeme koje je kod doktora rezervisano samo za njega. Ovo ne funkcioniše u nekim sredinama. Banja Luka je bila suočena sa velikim problemima izgradnje novih kapaciteta ambulanti, jer su sadašnje barake ambulanti bile dotrajale. Ipak, u velikom broju opština situacija je sada sasvim drugačija nego prije pet godina.

* GLAS: Osim Banje Luke, koje se još opštine u RS suočavaju sa problemom nedostatka zdravstvenih ustanova i ljekarskog kadra? Kada će taj problem biti riješen?

ŠKRBIĆ: Projekat porodične medicine je od početka bio podržan od strane nekoliko važnih partnera. Napravili smo dogovor sa lokalnim zajednicama, koje su potpisivanjem ugovora sa Ministarstvom, donijeli odluku da će sufinansirati projekat sa Svjetskom bankom i kreditnim sredstvima finansirati rekonstrukciju i opremanje određenih ambulanti i domova zdravlja. U saradnji sa medicinskim fakultetima rade se edukacija i specijalizacija timova porodične medicine.

Već imamo 24 doma zdravlja koji su ušli u implementaciju programa, koji će biti završen u narednih godinu i po. Negdje to podrazumijeva potpuno novu izgradnju doma zdravlja kao u Ribniku, a negdje samo rekonstrukciju, kao što je to u Milićima i Čelincu. Već od proljeća planiramo da na osnovu rang-liste spremnosti domova zdravlja da uđu u taj projekat, izbor novih deset domova koji će naredne godine potpisati sporazum. Tada ćemo dobiti 34 doma zdravlja uključena u projekat, a ukupno nam treba 54 doma zdravlja. Procjena je da nam treba oko 620 timova porodične medicine. Cilj nam je da svi domovi zdravlja i sve opštine registruju svoje građane i da se konačno definišu njihove potrebe.

* GLAS: Koliko je Ministarstvo ove godine uložilo u otvaranje novih bolnica i ambulanti, te u njihovo opremanje i edukaciju kadra?

ŠKRBIĆ: Sve domove zdravlja opremamo identičnom opremom za hitne službe, a želimo sada da svim službama hitne pomoći nabavimo iste automobile za hitne slučajeve i brzu opremu za dijagnostiku miokarda. U posljednje dvije godine smo enormno mnogo sredstava uložili u opremanje bolničkog sektora. Gotovo da nema bolnice u RS gdje nije nešto novo urađeno. U pripremi je dokumentacija za novi korejski kredit "težak" 28 miliona dolara, kojim ćemo nabaviti neophodnu dijagnostičku opremu za sve bolnice u RS.

* GLAS: Da li je i kakav napredak dostignut po pitanju sprečavanju razvoja bolesti kod pacijenata u RS?

ŠKRBIĆ: Uspjeli smo sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS, da do sada nepokrivene oblasti, pokrijemo. To je u prvom redu dijabetes, a imamo i potpuno razvijen program ginekološke zaštite. Mnogo smo izdvojili i za narastajući broj pacijenata sa malignitetima. Imamo i veliki broj pacijenata sa posljedicama kardiovaskularnih oboljenja, jer još uvijek svaki drugi bolesnik u RS umire od ovih bolesti. Očekuje nas epidemija respiratornih oboljenja, bolesti pluća. Infektivne bolesti više nisu dominantne, iako uvijek prijeti pandemija gripa. Držimo pod kontrolom broj zaraženih od HIV/AIDS-a. Imamo još uvijek podnošljiv broj pacijenata sa tuberkulozom. Ovo pokazuje dobru kontrolu koju ostvarujemo po pitanju bolesti, s obzirom na to da po glavi stanovnika izdvajamo oko 200 evra.

Plate

* GLAS: Kakva je situacija po pitanju obračuna ličnog dohotka zaposlenih u zdravstvu?

ŠKRBIĆ: Početkom godine potpisali smo ugovor sa sindikatom o povećanju plata. Plate su povećane i u nominalnoj vrijednosti, to povećanje iznosi preko 80 odsto. Smatrao sam da radnici u zdravstvu zaslužuju takvo povećanje. Da li će tako ostati, ne znam. Vlada je najavila da će predložiti smanjenje plata u javnom sektoru za deset odsto. Tako da, i ako dođe do smanjenja plata u zdravstvu za deset odsto, to neće mnogo značiti u odnosu na ovo povećanje od 80 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.