Radnička prava u sjeni roštiljskog dima

BANjALUKA - Prvomajski uranak, orkestar koji je u ranim jutarnjim časovima prolazio ulicama i uveseljavao građane, zastave bivše države i crveni karanfili prva su asocijacija starijih generacija na Prvi maj. Ipak, danas za mnoge ovaj praznik znači dan za roštilj i druženje, zbog čega tradicija polako blijedi i gubi svoj pravi smisao.

Nekada je ovaj datum nosio snažnu poruku

Nekada je ovaj datum nosio snažnu poruku i bio simbol borbe za radnička prava, zajedništvo i solidarnost, dok danas sve više gubi taj karakter i pretvara se u običan neradni dan.

Banjalučanin Željko S. prisjeća se da je Prvi maj nekada imao mnogo dublje značenje nego danas te da je obilježavan kao simbol borbe radnika za dostojanstven život.

- Proslava Prvog maja u Banjaluci, kao i u cijeloj Jugoslaviji, bila je posvećena sjećanju na nemire u Čikagu iz 1886. godine, kada su radnici tražili "tri osmice", tačnije osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja. To nije bio samo praznik, već podsjetnik na radničku borbu i solidarnost - kazao je Željko za "Glas".

Ističe da je prvomajska atmosfera u gradu bila posebna i prepoznatljiva.

- Svakog 1. maja ujutro, već u šest časova, gradski orkestar prolazio je ulicama i svirao "Internacionalu". Građani su ih pozdravljali, a mnogi su nosili crvene karanfile, koji su potom bili bacani pred orkestar pa je ulica izgledala kao da je prekrivena crvenim tepihom - ispričao je Željko, ne krijući žal za tim vremenima.

Dodaje da su se građani potom okupljali na izletištima, gdje se praznik nastavljao u duhu zajedništva.

- Slavilo se na Trešnjiku, na Šehitlucima, današnjem Banj brdu, kao i uz Vrbas. Bilo je pjesme, druženja i raznih aktivnosti. Grad je bio okićen zastavama, a neizostavna je bila i crvena zastava sa porukom "Proleteri svih zemalja, ujedinite se" - naveo je on.

Pojašnjava da je Prvi maj nekada bio više od običnog neradnog dana, da je to simbol zajedništva, koji je okupljao ljude i podsjećao na značaj radničkih prava.

Kuštrinović:  Od ranog jutra išla je muzika kroz grad

Slična sjećanja dijeli i poznati banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović, koji ističe da je Prvi maj nekada bio kolektivni doživljaj cijelog grada.

- Banjaluka je bila manji grad, svi su se znali. Komšiluk, prijatelji, djeca, svi su bili dio te priče. Od ranog jutra išla je muzika kroz grad, a slavlje se nastavljalo na raznim izletištima, kao i uz Vrbas. To je bio praznik zajedništva - kazao je Kuštrinović za "Glas".

Prisjeća se da su tada i škole davale značaj ovom datumu, kroz priredbe i aktivnosti te da je grad bio ukrašen zastavama i cvijećem, što je dodatno pojačavalo prazničnu atmosferu.

- Naravno, istorijski svi znamo šta se desilo, zbog čega se slavi, kako se slavi, ali to je bila jedna tradicija koja je ušla u sve nas - poručio je Kuštrinović.

Danas se, kako kaže, trudimo da bar dio te tradicije sačuvamo, da je prenesemo na djecu, jer Prvi maj ne bi trebalo svesti samo na jelo i piće, već na zajedništvo.

- I priroda je tada znala dati doprinos toj svečarskoj atmosferi u cijelom gradu. Niko to nije posebno organizovao, nego se jednostavno osjećalo - dodao je Kuštrinović.

Kako kaže, i ove godine, okupiće se dosta jugonostalgičara, sa svih strana, da bi obilježili ovaj njima poseban dan.

- Jedan drugar staviće pionirsku kapu i maramu, da se malo prisjetimo tog vremena. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji imamo muziku iz tog perioda. Ali, naravno, 21. vijek je donio nove navike i više nema ni one države ni tog vremena - zaključio je Kuštrinović.

Marić:Radnici u Srpskoj danas nemaju mnogo razloga za slavlje

Ipak, slika današnjice znatno je drugačija, što nam predočava i predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić, ukazujući na to da radnici u Srpskoj danas nemaju mnogo razloga za slavlje.

- Ove godine navršava se deset godina otkako Republika Srpska nema opšti kolektivni ugovor, što je poraz socijalnog dijaloga. Više od 280.000 radnika nema uređena osnovna prava, posebno u realnom sektoru - naglasio je Marić.

Prema njegovim riječima, danas su radnici često prepušteni poslodavcima, a sindikalno organizovanje oslabljeno.

- Nekada su za Prvi maj proklamovane vrijednosti, najavljivana povećanja plata i bolji uslovi rada. Danas većina ljudi razmišlja gdje će kupiti jeftinije meso i piće i kako da provede slobodan dan - rekao je Marić za "Glas".

Naglašava da izostaje i šira sindikalna akcija, kao i svijest o značaju ovog datuma.

- Nemamo razloga za slavlje ako nemamo jedinstvo i ako ne možemo da se izborimo za bolji položaj radnika. To nije važno samo za nas, već i za buduće generacije - poručio je Marić.

Između nekadašnjeg kolektivnog duha i današnjeg individualizma, Prvi maj u Banjaluci prošao je put od snažnog simbola radničke borbe do dana koji mnogi doživljavaju kao priliku za odmor.

Ipak, sjećanje na njegovo pravo značenje ne bi trebalo da izblijedi, jer upravo u tom nasljeđu leži podsjetnik na vrijednosti koje su i danas potrebne društvu.

ZNAČAJ

Međunarodni praznik rada ili Prvi maj je praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju opštu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli da bi se izborili za veća radna prava. Proglašen je Međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta 1886. godine, održane u Čikagu. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na planeti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.