Radivoje Bratić: Vlada RS ispunila oslove za veće prinose

Regresirana nafta i đubrivo za poljoprivredne proizvođače ove godine su na vrijeme isporučeni, a poljoprivrednicima je odobreno i odgođeno plaćanje regresa do 31. oktobra i to po veoma povoljnim paritetima u poređenju sa zemljama iz okruženja. Povoljniji su i uslovi za dobijanje kredita, u odnosu na lani, a sve bi to trebalo da doprinese povećanju ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivoje Bratić.

On je poručio da obradivo zemljište ne može da bude pod korovom i "ako neko ne može da ga obrađuje ima mogućnost da ga da u zakup".

GLAS: Koliko je u okviru proljećnji sjetve planirano da se zasije površina u RS?

BRATIĆ: Planirano je da se zasije od 90.000 do 100.000 hektara površina u Srpskoj. Šta će od toga biti zaista zasijano, znaćemo kada dobijemo izvještaj o preuzetim količinama mineralnog đubriva i dizel goriva. Poljoprivredni proizvođači su prijavili nešto više od 100.000 hektara površina za proljećnu sjetvu, ali kada smo to uporedili sa podacima u registru i kada je  APIF uradio određene korekcije, očekujem da će biti zasijano oko 80.000 hektara.

GLAS: Kojom kulturom će biti najviše zasijano površina u RS i da li će to biti dovoljno?

BRATIĆ: Kada su u pitanju strna žita, najviše površina biće zasijano pšenicom i kukuruzom. Zavisno od područja, biće zasijane i određene količine raži, tritikalea i ostalih strnih žita. RS ima površine za proizvodnju, ali ne može se svake godine na istoj njivi uzgajati pšenica ili kukuruz, jer mora da se uzme u obzir plodored. Zbog toga se Srpska ne može sto odsto obezbijediti strnim žitima. Cilj kojem težimo je da se površine maksimalno koriste i da se proizvodi biomasa kada su u pitanju sve kulture. Količine koje nam budu nedostajale uvozićemo uglavnom iz Srbije i Hrvatske, a sada je vrlo teško reći koliko ćemo uvoziti, jer to zavisi od vremenskih prilika i prinosa.

GLAS: Vlada i Ministarstvo pomogli su poljoprivrednim proizvođačima podjelom regresiranog đubriva i goriva.

BRATIĆ: Kada je riječ o sjetvi ove godine Vlada RS učinila je sve što je mogla. Osim regresirane nafte i đubriva za poljoprivredne proizvođače, koji su na vrijeme isporučeni, i odgođenog plaćanja regresa do 31. oktobra ove godine, i to veoma povoljnim paritetima u poređenju sa zemljama iz okruženja, mnogo su povoljniji i uslovi za dobijanje kredita u odnosu na lani, a sve to trebalo bi da doprinese povećanju poljoprivredne proizvodnje, u ovoj godini.

GLAS: Pojedini poljoprivrednici tvrde da su neki preuzeli samo regresirano gorivo, ali ne i đubrivo, pa postoji sumnja da se regres neće iskoristiti za sjetvu.

BRATIĆ: Uskoro ćemo imati kompletan izvještaj koliko je isporučeno nafte, a koliko đubriva i da li je to kompatibilno u odnosu na prijavljene površine. Tu je registar, kao i evidencija koju vodi Direkcija za robne rezerve. Obaviće se kontrole. Prije toga ne bih da govorim o sankcijama koje će eventualno biti preduzete protiv onih koji ne budu zasijali one površine koje su prijavili. Ministarstvo nema kadrovskih kapaciteta koji su nam potrebni, što će biti problem i kada na red dođe kontrola zasijanih površina.

GLAS: Koliko u RS ima neiskorišćenog obradivog zemljišta i kakvi su planovi sa tim?

BRATIĆ: Dokumentom Osnove korišćenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta, koji je u izradi, znaće se  koliko imamo neiskorišćenih obradivih površina, kao i koje mjere preduzeti da takvog bude što manje. Vjerovatno će biti predviđene i neke sankcije za one koji ne obrađuju zemljište. Ako neko ne može da obrađuje zemljište, ima mogućnost da ga da u zakup, ali ne može da bude pod korovom. To se posebno odnosi na zemljišta koja se nalaze u području od Bijeljine do Novog Grada, gdje postoje svi uslovi da zemljište bude kvalitetno obrađeno.

GLAS: Šta Ministarstvo preduzima po pitanju zaštite od svinjskog gripa?

BRATIĆ: U Srpskoj je formiran stalni tim za monitoring i nadzor, koji pored ostalih čine i predstavnici Ministarstva poljoprivrede. Ova radna grupa će u kontinuitetu pratiti stanje i izvještavati u vezi sa pojavom ovog virusa svijetu, jer su to za sada preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Zadruge

GLAS: U posljednje vrijeme zadrugari u RS su se žalili da važeći Pravilnik o podsticajima "koči" razvoj zadrugarstva u RS.

BRATIĆ: Ne mogu to da prihvatim, jer je u protekloj godini izdvojeno dosta novca za zadruge. Po Zakonu o zadrugama, zadrugari moraju da se preregistruju, a potrebno je i osnivanje novih zadruga, pa da partner za podsticaje Ministarstvu bude zadruga, a ne pojedinac. Zadružni savez je po tom planu uradio dosta posla, ali nije posao doveo do kraja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.