Radivoje Bratić: Ministarstvo poljoprivrede na nivou BiH nepotrebno

Formiranje ministarstva poljoprivrede na nivou BiH je nepotrebno. Sve postojeće institucije na nivou BiH ni približno ne izvršavaju obaveze, što ima za posljedicu višegodišnji prekomjeran uvoz u BiH i težak položaj domaćih proizvođača, a nadležnosti entitetima su oduzete.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivoje Bratić.

- Iz ovog je jasno da za ministarstvom na nivou BiH nema potrebe - dodao je Bratić.

* GLAS: Koliko je u okviru proljećne sjetve zasijano površina u RS?

BRATIĆ: Prema zahtjevima koji su zaprimljeni u Ministarstvu ovog proljeća, jarim žitima je posijano oko 6.500 hektara, kukuruzom 65.000 hektara, uljaricama 2.200, duvanom oko 500, povrćem oko 4.000 hektara. I u ovoj godini podijelili smo mineralno đubrivo i gorivo po regresiranim cijenama, sa rokom otplate do 31. oktobra, odnosno 31. decembra ove godine. Regresiranje repromaterijala odobreno je za 22.686 korisnika. Ove godine obezbijeđeno je đubrivo i za voćare i vinogradare. Ekonomska kriza odražava se na sve i zato je ova mjera u velikoj mjeri doprinijela da je naši proizvođači lakše podnesu.

* GLAS: Koliko u RS ima neiskorišćenog obradivog zemljišta i kakvi su planovi s tim?

BRATIĆ: Radije bih govorio o tome koliko je obradivog zemljišta. Sve što imamo baziramo na registru poljoprivrednih gazdinstava. Prema registru, obrađuje se više od 220.000 hektara i te površine se svake godine povećavaju. Naravno da je važno da se obrađuje što više zemljišta i u tom pravcu biće novih zakonskih rješenja.

* GLAS: Kako komentarišete izjavu visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da treba razmišljati o formiranju ministarstva poljoprivrede na nivou BiH?

BRATIĆ: Formiranje ministarstva poljoprivrede na nivou BiH je nepotrebno. Sve postojeće institucije na nivou BiH ni približno ne izvršavaju obaveze, što ima za posljedicu višegodišnji prekomjeran uvoz u BiH i težak položaj domaćih proizvođača, a nadležnosti entitetima su oduzete. Iz ovog je jasno da za ministarstvom na nivou BiH nema potrebe.

* GLAS: Smatrate li da će se novim Pravilnikom o isplati premije za mlijeko, koji predviđa najveće premije za ekstra klasu, smanjiti proizvodnja mlijeka u RS?

BRATIĆ: Nekoliko godina odgađali smo, na zahtjev proizvođača, primjenu Pravilnika o kontroli svježeg sirovog mlijeka. On se primjenjuje od 1. marta ove godine i bilo bi dobro da je primjena počela ranije, jer nije dobro odgađati posao koji nas ionako čeka. Moramo da znamo kakvo mlijeko pijemo. Proizvodnja mlijeka u RS je u posljednje dvije godine oko 115.000.000 litara, ali je najmanje ekstra klase. Najvišim premijama želimo da stimulišemo proizvođače da obrate više pažnje na kvalitet mlijeka, a što je na kraju važno i za zdravlje građana. Premije ćemo isplatiti kada budu obavljene dodatne provjere zvaničnih rezultata za klase mlijeka, s obzirom na to da smo uočili neusklađenosti u zahtjevima.

* GLAS: Da li su otkupljeni svi tržišni viškovi svinja?

BRATIĆ: Ovih dana završili smo i posao u vezi sa interventnim otkupom tržišnih viškova svinja. Prema procjenama Privredne komore RS i Udruženja uzgajivača svinja RS, na tržištu je bilo 8.000 svinja viška. Mesoprerađivači su otkupili svinje i većina njih je poslala spiskove proizvođača od kojih su ih otkupili. Ostao je još jedan otkupljivač, ali njegove spiskove očekujemo ovih dana. Dakle, isplaćen je novac i mesoprerađivačima za interventni otkup i poslije toga proizvođačima. Novac je pozajmljen mesoprerađivačima i oni imaju obavezu da ga vrate do kraja godine. Ovom mjerom pomogli smo mesoprerađivačkoj industriji u RS i uzgajivačima svinja da prežive ovu godinu koja je za njih izuzetno teška zbog nelojalne konkurencije, odnosno uvoza iz zemalja regiona.

* GLAS: Kolika su ukupna dugovanja prema Ministarstvu?

BRATIĆ: U saradnji sa Ministarstvom finansija prošle godine pripremili smo Uputstvo o proceduri i načinu utroška prikupljenih sredstava na izdvojenom računu kreditnog fonda "Partner". Riječ je o fondu u koji se prikupljaju različiti dugovi prema Ministarstvu, na osnovu kreditnih linija i pozajmica, još od 1998. godine. Ukupna potraživanja Ministarstva prema dužnicima iznose nešto više od 34 miliona KM. Fond "Partner" je i revolving fond, odnosno sredstva koja se budu vraćala od odobrenih kredita ponovo će se plasirati u poljoprivredu.

Mlinovi

* GLAS: Kako riješiti problem mlinova koji otkupljuju pšenicu, a dostavljaju nepotpunu ili lažnu dokumentaciju?

BRATIĆ: Taj posao trebalo je da uradi Direkcija za robne rezerve, ali nije, pa je to preuzelo Ministarstvo. Napominjem da nismo imali komplikovaniji posao od ovog. Poslije više poziva otkupljivačima i provjere podataka došli smo do toga da će premija od 0,07 maraka po kilogramu otkupljene pšenice, rod 2009. godine, biti isplaćena za približno 1.400 fizičkih i petnaestak pravnih lica. Primili smo podatke za otkupljenih 41.000 tona pšenice što nam je zvučalo previše, s obzirom na to da je u 2008. i 2007. godini, koje su bile mnogo povoljnije, otkupljeno ukupno 37.000 tona pšenice. Bilo je svega u ovom poslu, a željeli smo da premije mogu da dobiju oni koji to stvarno zaslužuju, a ne manipulanti. Od Poreske uprave RS i Uprave za indirektno oporezivanje BiH tražili smo provjere poslanih podataka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.