Radanović: Svaku inicijativu iz Sarajeva koja se tiče Srba uzeti sa sumnjom

SARAJEVO, 5. OKTOBRA /SRNA/ - Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH (FBiH) Đorđe Radanović izjavio je da sve inicijative iz Sarajeva koje se tiču položaja Srba ili eventualnih obilježavanja njihovog ratnog stradanja u startu treba uzeti sa sumnjom.

"Nisu u pitanju samo Kazani, već brojna druga stratišta Srba na Trebeviću i drugim dijelovima Sarajeva gdje su Srbi iz grada ubijani, obično nakon što bi završili kopanje rovova", rekao je Radanović Srni i podsjetio na postojanje desetina logora za Srbe u Sarajevu u vrijeme rata, od kojih su mnogi bili privatni.

Ističući da se ne može postaviti spomenik samo za ubijene na lokalitetu Kazani, Radanović je ukazao i na problem ko je to činio i ko je sve znao za ubijanje Srba u Sarajevu.

"Nije moguće da su /Mušan Topalović/ Caco i /Ramiz Delalić/ Ćelo sami to radili", konstatovao je Radanović i podsjetio da su oni bili dio takozvane Armije BiH, čiji je vrhovni komandant bio Alija Izetbegović.

On je dodao da je Izetbegovićev šef Kabineta bio njegov sin Bakir, sadašnji lider SDA, koji mu je vodio aktivnosti na dnevnom nivou, te znao za sve što se dešava.

"Postavlja se pitanje zašto se Bakir Izetbegović u startu nije suprotstavio ubijanjima Srba u Sarajevu koja su počela od aprila 1992. godine i trajala tokom cijelog rata", istakao je predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.

On je zaključio da se svaka dosadašnja inicijativa iz Sarajeva pokazala kao nedobronamjerna prema Srbima i da zato sa upitnikom treba uzeti svaku novu inicijativu.

"O položaju Srba u Sarajevu dovoljno govori izvještaj Ombudsmena za ljudska prava BiH da je od 796 zaposlenih u javnom sektoru u Kantonu Sarajevo samo 15 Srba", rekao je Radanović.

Četiri sarajevske nevladine organizacije traže od federalnih i gradskih vlasti da bez daljeg odgađanja u centru Sarajeva bude podignut spomenik žrtvama sa Kazana, koje su svirepo ubili pripadnici takozvane Armije BiH.

"Spomenik treba da bude primjer samokritičkog suočavanja sa vlastitim zločinima, kao i primjer moralne obaveze građana Sarajeva da odaju počast ubijenim sugrađanima na Kazanima", naveli su u zajedničkom saopštenju Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije, Forum ZFD BiH, Mreža za izgradnju mira i Centar za nenasilnu akciju.

U saopštenju se podsjeća da su do sada u jami Kazani, ispod Trebevića, pronađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano - 10 srpske nacionalnosti, po dvije ukrajinske i hrvatske, te jedna bošnjačke.

Potpisnici zahtjeva za izgradnju spomenika navode da su u vrijeme kada je potpredsjednik Federacije BiH bio Svetozar Pudarić izdvojena sredstva za izradu idejnog rješenja spomen-obilježja, ali da od Gradske uprave nikada nisu dobili informaciju dokle se stiglo sa realizacijom projekta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.