Digitalizovana arhiva od sledeće sedmice dostupna na internetu: Putovanje kroz vrijeme na stranicama "Glasa"

BANjALUKA - "Glas Srpske" naredne sedmice ulazi u novu eru! Digitalizacijom kompletne arhive, od prvog broja objavljenog 31. jula 1943. godine, pa sve do danas, naš list ulazi u red svjetskih medijskih giganata. Riječ je o velikom projektu, jednom od najvećih u istoriji našeg lista dugoj osam decenija, koji je od izuzetnog značaja ne samo za novinarstvo već za očuvanje kompletnog nacionalnog i kulturnog nasljeđa ovog kraja.

Istorija "Glasa" počela je 31. jula 1943. godine kada je u Župici kod Drvara napisan i odštampan prvi broj. Od tog datuma pa do danas naš list mijenjao je format i koncept, periodiku izlaženja, izdržao velike političke i ekonomske pritiske, ali uspio da opstane kao čvrst lider ne samo u oblasti informisanja i edukacije čitalaca, već i kao simbol očuvanja identiteta, prije svega jezika i kulture našeg naroda na ovom području.

Od naredne sedmice sve što je ikada zapisano na stranicama našeg lista postaće dostupno na svim dijelovima planete.

Tim stručnjaka

Projekat digitalizacije arhive realizovan je tokom proteklih šest mjeseci u saradnji sa kompanijom "Smart Archive Solutions", uz temeljnu pripremu, analizu i obradu hiljada novinskih stranica različite starosti i stanja. Poseban izazov predstavljala su izdanja sa kombinovanom ćirilicom i latinicom, kao i oštećeni primjerci koji su zahtijevali napredne metode skeniranja i dodatnu obradu. U procesu je učestvovao tim stručnjaka koji je, osim digitalizacije, radio i na kompletiranju nepotpunih brojeva u saradnji sa arhivama i bibliotekama.

Paralelno sa tehničkom obradom razvijena je savremena veb aplikacija koja omogućava naprednu pretragu putem OCR tehnologije, zahvaljujući kojoj će korisnici moći da pretražuju tekstove po ključnim riječima kroz više decenija izdanja, uz sigurno čuvanje podataka na serverima i bekap lokacijama.

Ovaj projekat predstavlja značajan korak ka očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa, ali i modernizaciji pristupa arhivskoj građi.

Rukovodilac sektora za digitalizaciju kompanije "Smart Archive Solutions" Damir Rađenović kaže da je proces digitalizacije arhive "Glasa" bio zahtjevan, ali da je, zahvaljujući iskustvu i opremi, uspješno priveden kraju.

- Kada je riječ o kompleksnosti digitalizacije "Glasa", starija novinska izdanja su uglavnom bila u dobrom stanju. Međutim, izazov je predstavljalo to što su pojedina izdanja na istoj stranici sadržavala i latinicu i ćirilicu, pa smo morali prilagoditi naša softverska rješenja kako bi mogla odvojeno da prepoznaju oba pisma. Oštećenije primjerke skenirali smo na drugim, naprednijim uređajima sa većom rezolucijom. Uglavnom koristimo profesionalne skenere, tako da ni kompleksna dokumentacija ne predstavlja veći problem. Ponekad je bilo potrebno i reparirati materijal, ali to je dio posla kojim se bavimo – istakao je Rađenović.

Dodaje da je, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu tima, proces pretvaranja papirne građe u digitalni oblik realizovan brzo i kvalitetno.

- Aplikacija je spremna, a u saradnji sa vama prilagođen je i početni ekran za korisnike. U završnoj fazi paralelno se radi podešavanje servera i aplikacije, kao i obrada izdanja koja još nemaju OCR. Riječ je o optičkom prepoznavanju karaktera, koje omogućava da se tekst iz skeniranih dokumenata pretražuje – pojašnjava on.

Navodi da je projekat trajao oko šest mjeseci, uz značajan period pripreme.

– Imali smo oko mjesec dana planiranja, analizu izdanja, organizaciju procesa i rješavanje specifičnih problema, poput dvojezičnih stranica ili duplih strana koje je trebalo pravilno spojiti. U samoj realizaciji učestvovalo je oko desetak ljudi, od pripreme i skeniranja do kontrole kvaliteta. Vodili smo detaljne evidencije, jer postoje nepotpuna izdanja koja smo dopunjavali u saradnji sa vama, pretražujući arhive i biblioteke. Cilj nam je bio da arhiva bude kompletna, bez nedostajućih brojeva - naglasio je Rađenović.

Duh vremena

On je istakao da će korisnicima na raspolaganju biti napredna pretraga.

– Razvili smo vlastitu aplikaciju koja omogućava pretragu putem OCR-a, tako da korisnici mogu po bilo kojem pojmu, bilo da je napisan ćirilicom ili latinicom, pronaći tekst u arhivi. Pored toga, dostupna je i klasična pretraga po godini i mjesecu, uz prikaz naslovnih strana. Ipak, najznačajnija je upravo OCR pretraga, jer omogućava pronalaženje pojmova kroz više decenija izdanja. Preporučljivo je dodatno filtrirati pretragu kako bi rezultati bili brži – kazao je Rađenović.

Aplikacija će biti dostupna na svim uređajima. Riječ je o veb aplikaciji, koja je, prema njegovim riječima, prilagođena i računarima i mobilnim uređajima. Neće biti potrebna instalacija, već će, kako je pojasnio, korisnici pristupati preko pretraživača, bez obzira na vrstu uređaja. Pored digitalizacije, on je istakao značaj uređenja fizičke arhive.

– Dobra organizacija dokumentacije je osnov uspješnog poslovanja. Ako su dokumenti sređeni, podaci su lako dostupni. Iako je digitalni pristup brži, važno je da i fizička arhiva bude uredna i sistematizovana. Kombinacija ta dva sistema daje najbolje rezultate - smatra on.

Govoreći o sigurnosti podataka, naglašava da su primijenjeni visoki standardi zaštite.

- Svi skenirani dokumenti nalaze se na serveru, uz obavezne bekap kopije na udaljenoj lokaciji. Korisnicima je omogućen samo pregled, bez pristupa originalima, čime je sadržaj dodatno zaštićen. Sistem omogućava i dalje samostalno dodavanje novih izdanja i njihovu obradu – objašnjava Rađenović.

Dodaje da digitalizaciju ne vidi samo kao tehnički posao, već i kao očuvanje kulturnog nasljeđa.

- "Glas" nije samo novinska kuća, već i dio kulturnog nasljeđa. Kroz stara izdanja vidi se duh vremena, naslovnice su uglavnom nosile pozitivne priče, što je ostavljalo snažan utisak na čitaoce. Vjerujem da će ova digitalizacija biti od velikog značaja istraživačima, ali i svima koji žele da se podsjete prošlosti - kazao je Rađenović.

Prema njegovim riječima, namjera je da arhiv bude dostupan javnosti, a na upravi "Glasa" je da odluči o daljem modelu korišćenja.

– Najvažnije je da će ljudi imati priliku da listaju novine, broj po broj. Iako postoji napredna pretraga, lično sam više uživao u prelistavanju izdanja redom, jer se na taj način otkrivaju brojne zanimljive priče. Upravo u tome je i posebna vrijednost ovog projekta – poručio je Rađenović.

Direktor kompanije "Smart Archive Solutions" Marija Mihajilo istakla je da digitalizacija arhive predstavlja ključni korak ka modernizaciji institucija i medija, omogućavajući im da istovremeno očuvaju istorijsku građu i prilagode se zahtjevima savremenog poslovanja.

– Naša osnovna ideja je da arhiva prestane biti statičan skup papira i postane funkcionalna baza znanja koja omogućava trenutan pristup podacima. Digitalizacijom dokumentacije direktno rješavamo dva ključna izazova i to dugoročnu zaštitu krhke istorijske građe i njenu svakodnevnu upotrebljivost – naglasila je Mihajilo.

Laka i brza pretraga

Ona pojašnjava da u praksi to znači prelazak sa višesatnog ručnog pretraživanja fizičke dokumentacije na jednostavnu pretragu koja traje svega nekoliko sekundi, čime institucije ostvaruju značajne uštede vremena i resursa.

– Posebno ističemo da se u procesu digitalizacije strogo pridržavamo arhivskih standarda, čime obezbjeđujemo potpunu vjernost originalu i pravnu validnost dokumenata. Na taj način dokumentacija postaje pouzdan resurs u digitalnom okruženju, uz direktan doprinos ESG principima kroz smanjenje upotrebe papira i odgovorno upravljanje podacima – dodala je ona.

Govoreći o stanju svijesti o značaju digitalnog arhiviranja, Mihajilo je ocijenila da se Republika Srpska i BiH trenutno nalaze u fazi intenzivnog sazrijevanja u ovoj oblasti.

– Institucije sve više prepoznaju da modernizacija sistema upravljanja dokumentacijom nije samo tehničko pitanje, već ključni faktor unapređenja poslovnih procesa. Naš cilj je da dodatno edukujemo stručnu javnost i pokažemo da je digitalna arhiva napredan alat koji omogućava efikasniji rad i donošenje odluka zasnovanih na tačnim podacima – istakla je Mihajilo.

Ona je naglasila da primjena najsavremenijih tehnologija omogućava razvoj sistema koji garantuju visok kvalitet digitalnih zapisa i pouzdane bezbjednosne mehanizme, te da digitalno arhiviranje danas predstavlja nezaobilazan standard u odgovornom upravljanju dokumentacijom.

Kada je riječ o poziciji kompanije na tržištu, Mihajilo ističe da njihova prednost nije u samom skeniranju, već u sveobuhvatnom pristupu zasnovanom na arhivskoj struci.

– Svakom dokumentu pristupamo sistematično, analiziramo ga, klasifikujemo i transformišemo u strukturiranu digitalnu formu prilagođenu za pretragu i dugotrajnu upotrebu. Naš fokus nije na prostom "preslikavanju" papira, već na izgradnji baza podataka koje omogućavaju brz i jednostavan pristup informacijama – pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, dugoročna dostupnost arhive obezbjeđuje se primjenom međunarodnih standarda i pouzdanih sistema za čuvanje podataka, što garantuje stabilnost i bezbjednost pristupa u decenijama koje dolaze.

Govoreći o budućim planovima, Mihajilo je navela da je jedan od ključnih strateških pravaca razvoj i primjena naprednih tehnologija, posebno vještačke inteligencije.

– Integracija vještačke inteligencije u proces klasifikacije dokumenata omogućiće automatsko prepoznavanje sadržaja i neuporedivo efikasnije upravljanje ogromnim količinama informacija. Paralelno radimo na unapređenju cloud rješenja, sa ciljem da korisnicima obezbijedimo fleksibilan pristup sa različitih lokacija, uz beskompromisan nivo bezbjednosti podataka – rekla je ona.

Ona je istakla da je krajnji cilj kompanije da upravljanje dokumentacijom učini intuitivnim i jednostavnim, te da klijentima obezbijedi kontinuitet poslovanja i maksimalnu zaštitu podataka.

Dmitrašinović: Projekat od nacionalnog značaja

Generalni direktor "Glasa Srpske" Boris Dmitrašinović istakao je da je iza naše kompanije jedan od najvećih projekata u istoriji koji je uz pomoć partnera uspješno priveden kraju.

- Ovaj, slobodno mogu da kažem, vrhunski podvig, ne bi bio moguć bez pomoći institucija Republike Srpske i naših partnera iz kompanije "Smart Archive Solutions". Zajedničkim snagama realizovali smo zamisao koja postoji godinama. Sada su se konačno stekli uslovi da više od osam decenija istorije Bosanske Krajine, bivše Jugoslavije, a onda i Republike Srpske bude dostupno na svakom kutku planete na samo jedan klik. Digitalizacija arhive "Glasa Srpske" projekat je od nacionalnog značaja i važno je što je to prepoznato. Siguran sam da će ta građa biti od velike koristi ne samo novinarima, nego i brojnim istoričarima, istraživačima i svima koje zanima ono što se dešavalo na ovim prostorima u proteklih 80 godina – poručio je Dmitrašinović.

Radmanović Petrović: Velike priče dostupne svima

Glavna i odgovorna urednica našeg lista Borjana Radmanović Petrović poručuje da je na stranicama "Glasa Srpske" zapisano sve bitno što se događalo na prostorima bivše Jugoslavije, Evrope i svijeta, ali da su posebno važne autentične, "Glasove" priče iz svih krajeva kako nekad Bosanske Krajine i bivše SFRJ, tako i danas Republike Srpske i regiona.

- Ono što je objavljeno u našim novinama svih ovih decenija je pravo blago. Od velikih priča o malim ljudima, preko izvještavanja o ključnim političkim procesima u čak tri države, do ratnih reportaža, kako iz Drugog svjetskog rata, tako i iz posljednjeg Odbrambeno-otadžbinskog. Sve bitno što se tiče kulture zabilježeno je u "Glasu", putem naših sportskih stranica govorili su velikani, riječima i rezultatima, a posebnu pažnju treba pokloniti fotografijama koje su objavljene u našim novinama i vjeran su svjedok prohujalih vremena. Mnogi od tih sadržaja bili su nedostupni široj publici. Digitalizacija naše arhive svima će omogućiti pristup – istakla je ona. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.