Promocija monografije povodom 65. godišnjice “Glasa”

BANjA LUKA - Monografija “Dušan Simić” promovisana je u ponedjeljak u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u okviru obilježavanja 65. godišnjice “Glasa Srpske”.

Direktorka Muzeja savremene umjetnosti Ljiljana Labović-Marinković istakla je da je monografija o ovom značajnom umjetniku i članu grupe “Četvorica” ugledala svjetlo dana zahvaljujući arhivi “Glasa”.

- Tekstovi Borisa Kandića, Ranka Risojevića, Nikole N. Guzijana o životu i radu Dušana Simića, objavljivani na stranicama “Glasa”, zajedno sa rijetkim fotografijama i ilustracijama, čine pravo blago i daju ovoj knjizi, pored umjetničkog, snažan dokumentarni pečat - rekla je Labović-Marinković.

Svi posjetioci Muzeja savremene umjetnosti na promociji dobili su besplatno monografiju. 

- Zbog siromaštva vremena u kojem je Simić stvarao, bilo je teško pronaći fotografije i ilustracije. Želja nam je da odštampamo još tri monografije posvećene ostalim članovima grupe “Četvorica”, Enveru Štalji, Bekiru Misirliću i Alojzu Ćuriću, da na taj način zaokružimo priču o ovim autorima - najavila je Labović-Marinković.

Kao što je Miodrag B. Protić - čija izložba je nedavno otvorena u Muzeju savremene umjetnosti - presudno uticao na razvoj moderne umjetnosti u Beogradu i Srbiji, tako je slikar Dušan Simić, kao duhovni vođa grupe “Četvorica”, stvorio od Banje Luke jezgro modernog slikarstva u Bosni i Hercegovini.

Simićeve pejzaže i portrete banjolučka publika je imala priliku da vidi na retrospektivnoj izložbi u martu ove godine, zahvaljujući odluci Skupštine grada Banja Luka na osnovu koje su izdvojena sredstva za otkup 25 slika ovog autora, koje su sačuvane u Muzeju savremene umjetnosti, na trajno čuvanje.

- Prošlo je 37 godina od Simićeve smrti, ali sve dođe na svoje mjesto. Uradili smo samo mali dio onoga što je Simić ostavio Banjoj Luci. Nismo se nimalo dvoumili da obezbijedimo sredstva za otkup njegovih slika, a rezultat dobre komunikacije između Muzeja i grada je i ova monografija - rekao je gradonačelnik Banje Luke Dragoljub Davidović.

Stvarati u vrijeme socrealizma, tokom pedesetih godina prošlog vijeka, kada se vrijednost umjetničkog djela mjerila stepenom korisnosti, bilo je teško, ali izuzetno hrabro. Prateći svjetske trendove moderne umjetnosti, Dušan Simić je stvorio djela koja ni po čemu nisu zaostajala za onima koja su u to vrijeme stvarali umjetnici na zapadu.

- Nije bitno koliko je godina Simić živeo. Mislim da je jako važno to što je ostavio iza sebe, a ostavio je delo koje svedoči o umetniku koji je u onom vremenu išao velikim koracima ka modernoj umetnosti evropskog ranga - rekla je istoričarka umjetnosti Vidosava Grandić, koja je autor teksta u katalogu.

Ona je dodala, prisjećajući se tog perioda, da novo doba za Banju Luku tada nije nastajalo samo kroz slikarstvo, već i kroz film, muzičku umjetnost. Banja Luka, iako tada siromašna, odlikovala se duhovnim bogatstvom, jer su umjetnici stvarali paralelno sa evropskim autorima.

- Tadašnji upravnik Doma kulture Drago Radovanović prvi je pružio ruku “Četvorici”. On je pravio izložbe koje su tada mogle da se vide samo u Beogradu i Zagrebu - istakla je Grandićeva.

Istoričarka umjetnosti Dragojla Tošić podsjetila je publiku kako su, kroz žestoke rasprave u Simićevoj kuhinji, “Četvorica” izgrađivali svoje ličnosti i umjetničke individualnosti.

Prisjećajući se druženja sa Simićem iz najranije mladosti, estetičar Boris Kandić istakao je da su “Četvorica” začetnici moderne umjetnosti u BiH, koja proističe iz ljubavi prema stvaralaštvu i stvaralačkoj slobodi, koja je nespojiva sa zatvorenim, tada dominantnim ideološkim osnovama.

- Ta ideja slobode, to je ono najznačajnije u Simićevom djelu sa kojim je stvarao svoju etičku kulturu i povezivao “Četvoricu”, da budu svi toliko različiti i samosvojni, a opet da sačinjavaju jedan krug - naglasio je Kandić.

 

Odgovori u skicama i crtežima               

- Simić je kroz individualni rad nastavio da ispituje vezu između unutrašnjih emotivnih stanja i spoljnjeg vizuelnog sveta. Zbog toga, koliko mu to zdravlje dozvoljava, obilazi periferne i manje vidljive gradske četvrti ili pejzaže u okolini grada kako bi u njihovoj specifičnoj pitoresknosti tražio odgovore u svojim skicama i crtežima - zapisala je Vidosava Grandić u predgovoru monografije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.