Predsjednik Advokatske komore Srpske za „Glas“: Sudski postupci predugo traju

BANjALUKA - Advokatura u Republici Srpskoj, a samim tim i na nivou BiH je na prekretnici. Ne samo da nije dovoljno cijenjena nego nije ni zaštićena.

Ovo tvrdi dugogodišnji advokat i predsjednik Advokatske komore Republike Srpske Darko Kremenović koji ističe da je danas, kada su političke tenzije sve veće, a tržište prezasićeno, gotovo nemoguće ostati nepogođen tim dešavanjima.

Naglašava da bi pravosuđe trebalo da bude jedinstveno, pa bi i sudovi, i tužilaštva i advokati trebalo  da imaju isti cilj, a to je zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda. Međutim, kako kaže, danas imamo situaciju totalnog nerazumijevanja, gdje svi oni jedni druge gledaju kao konkurenciju, a ne kao aparat pravde koji treba da bude u funkciji građana i države.

Smatra da smo kada je u pitanju digitalizacija u pravosuđu zaostali, a da vještačka inteligencija neće moći zamijeniti živu riječ u pravosuđu. Ističe da sudski postupci predugo neopravdano traju, dok klijenti često nemaju razumijevanja za advokate.

GLAS:  Kako biste opisali položaj advokature u Republici Srpskoj i BiH danas, da li je profesija dovoljno cijenjena i zaštićena u pravnom i društvenom smislu?

KREMENOVIĆ: Svjedoci smo da su političke tenzije danas sve veće i koliko god advokatura ili pravosuđe bi trebalo da budu nezavisni, gotovo je nemoguće ostati nepogođen tim dešavanjima i nastaviti neometano i nepristrasno obavljati svoju funkciju. Takođe, ekonomska dešavanja kako na globalnom nivou, tako i u regionu i samoj Republici Srpskoj dodatno otežavaju i ovako tešku i nestabilnu situaciju. Tržište postaje suviše zasićeno, nameti poslodavcima su sve veći, a građani koji su pod uticajem medija nikada nisu bili nepovjerljiviji prema advokatima i pravosuđu. Iz svega što sam prethodno naveo zajedno može se izvući zaključak da advokatura ne samo da nije dovoljno cijenjena danas nego nije ni zaštićena ni u pravnom, ni u društvenom smislu, nego se suočava s izazovima koji potkopavaju njenu nezavisnost, ekonomski opstanak i društveni ugled.

GLAS:  Koji su po Vašem mišljenju ključni izazovi s kojima se advokati danas suočavaju, od pravne nesigurnosti do nelojalne konkurencije ili digitalne tranzicije?

KREMENOVIĆ: Ovo pitanje nadovezujemo na prethodno pa u tom smislu ću dodati da, pored tih ekonomskih i političkih problema i pritisaka koje sam već naveo da postoje, samo ću ih u jednom segmentu proširiti. Ekonomski status građana sve je lošiji. Kolege često zbog zasićenosti tržišta spuštaju cijene svojih usluga i samim tim ostale advokate dovode u nezavidan i neravnopravan položaj, a što je i disciplinski prekršaj. Pravosuđe bi trebalo da bude jedinstveno, sudovi, tužilaštva i advokati trebalo bi da imaju isti cilj, zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, ali imamo situaciju totalnog nerazumijevanja, gdje jedni druge gledamo kao konkurenciju, a ne kao aparat pravde koji treba da bude u funkciji građana i države. Što se tiče digitalne tranzicije koja se toliko u posnjednje vrijeme spominje, i dalje sam mišljenja da smo mi zaostala zemlja o tom pitanju. Zadnjih godina jesmo napredovali, ali još nismo uveli digitalizaciju u pravosuđe i druge sisteme kako bismo olakšali svakodnevno funkcionisanje i pristup podacima, a da ne govorim o nekim drugim i naprednim sistemima koji se u svijetu koriste, ali mi smo, nažalost, još daleko od toga.

GLAS:  Kritike na račun pravosuđa sve su učestalije u javnosti i medijima. Da li mislite da je riječ o opravdanim zamjerkama ili se pravosuđe nepravedno stavlja na udar? Gdje su u svemu advokati?

KREMENOVIĆ: I mi kao advokati imamo dosta zamjerki na pravosuđe iako je u odnosu na ostale stubove vlasti kvalitet u pravosuđu sigurno najveći. Sudski postupci predugo neopravdano traju, dok klijenti često nemaju razumijevanje za advokate pa smatraju da mi imamo uticaja na to. Jednostavno, desio se neki propust, pravosuđe više nije nepristrasno u mjeri u kojoj je bilo i u kojoj mora biti. Kad bih prosto morao da se izjasnim, rekao bih, gdje se politika umiješa, kvalitet bježi, sistemi su zastarjeli i nisu otporni na političke uticaje. Godinama se slabo šta radi na edukaciji i sistemskom usavršavanju. Pritisci sa strane su sve veći na pravosuđe, pod tim pritiscima se dešavaju situacije koje ne bi smjele da se dešavaju.

GLAS:  Da li pravosuđe u BiH može funkcionisati nezavisno u postojećem političkom ambijentu i kako se advokatura može boriti za očuvanje pravne sigurnosti građana u takvom okruženju?

KREMENOVIĆ: U složenom političkom ambijentu BiH nezavisnost pravosuđa mora biti cilj kojem se stalno teži. Advokatura ima ključnu ulogu  kao korektiv, ali i kao glas razuma.

GLAS: Smatrate li da postoji selektivna pravda u BiH i da li su zakoni jednako primjenjivi na političare, tzv. tajkune i obične građane?

KREMENOVIĆ:  Jedna od ključnih zamjerki na rad pravosuđa u BiH jeste postojanje selektivne pravde o kojoj mediji svakodnevno izvještavaju.  Ali kada govorimo o selektivnoj pravdi, potrebno je istaći neusaglašenost sudske prakse koja je ključna. Postoje mnogo situacije u kojima sudovi na iste situacije drugačije tumače i primjenjuju pravo, što dovodi do pravne nesigurnosti. Ovdje je bitan faktor i ona nepristrasnost pravosuđa o kojoj smo ranije pričali, gdje postoji veliki politički uticaj, a i medijski.

GLAS: Kako komentarišete političke pritiske na pravosuđe, posebno u procesima koji su označeni kao politički osjetljivi, na primjer slučaj "Milorad Dodik"?

KREMENOVIĆ: Kada se pravosuđe dovodi u fokus političkih sukoba, gubi se vjerodostojnost procesa. Naš stav je da se nijedan predmet ne smije voditi ni pod pritiskom politike, ni pod pritiskom javnosti. Slučajevi poput onih protiv visokih političkih funkcionera treba da se procesuiraju isključivo u skladu sa zakonom i dokazima. 

GLAS: Vještačka inteligencija sve više ulazi u svijet prava. Mislite li da će to pomoći advokatima, ili može predstavljati prijetnju za profesiju? 

KREMENOVIĆ: Napredak vještačke inteligencije ne možemo zaustaviti, niti ga možemo zanemariti. Kao i svaka društvena pojava i ova ima i dobre i loše strane. Međutim, mišljenja sam da svaka osoba, u ovom slučaju ćemo govoriti o advokatu, koji ima znanje i iskustvo, svaki vid vještačke inteligencije može iskoristiti u svoju korist. Advokat se gradi i kuje kada je bačen u vatru, odnosno brojem završenih predmeta i održanih ročišta i samo advokat koji ima godine prakse iza sebe zna na koji način da koristi i vještačku inteligenciju u svoju korist.

GLAS: Koliko su advokati i pravosudni sistem u Republici Srpskoj spremni za digitalizaciju? Da li Komora ima planove za tehničku edukaciju i unapređenje digitalne pismenosti u struci?

KREMENOVIĆ: Advokatura u Srpskoj ima prostora za napredak. Neki advokati već koriste digitalne alate, ali je potreban sistemski pristup. Komora će pokrenuti obuke i radionice s ciljem unapređenja digitalne pismenosti, jer to je nužnost, ne luksuz. U toku je proces osnivanja Advokatske akademije, a što će biti revolucija u advokaturi.

GLAS: Da li Advokatska komora ima dovoljno uticaja na zakonodavne procese u Republici Srpskoj i koliko se glas advokata uvažava prilikom donošenja novih zakona?

KREMENOVIĆ: Advokatska komora se redovno uključuje u javne rasprave i daje mišljenja na nacrte zakona. Ipak, naš uticaj bi mogao i morao biti veći i radimo na tome da se glas struke više čuje. Zakonodavac mora imati u vidu i praktične posljedice koje pravne norme ostavljaju u stvarnom životu. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.