Praznik radosti, mira i praštanja

Vaskrs je najveći i najvažniji hrišćanski praznik. To je praznik nad praznicima, praznik radosti i simbol vječnosti.

Spada u pokretne praznike i praznuje se poslije jevrejske Pashe u prvu sedmicu poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru. Ove godine praznuje se 5. maja.

Zbog značaja ovog praznika svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima svetog apostola Pavla, zapisanih u apostolskim djelima: "Ako Hristos ne vaskrsne prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša". Praznovanjem Vaskrsenja hrišćani naglašavaju svoju vjeru i pobjedu života nad smrću.

Prema riječima arhijerejskog namjesnika kotorvaroškog protonamjesnika Milenka Narića, vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista pored svega predstavlja istorijski događaj, jer da nije bilo vaskrsenja ne bi bilo ni hrišćanstva. Pravoslavna vjera, kao i svi ostali praznici, upravo su Hristovim vaskrsenjem dobili svoju potvrdu, na čemu se temelji naša vjera i jemstvo naše nade u Gospoda Isusa Hrista i život vječni.

- Naš narod je vaskrsenje dobro i pravilno prihvatio i prepoznao, silom pobjede dobra nad zlom, istine nad laži - kaže Narić.

Priprema za praznik

Iako je najveće bogatstvo naših običaja vezano za Božić, prema Narićevim riječima, kada se uzme u obzir to koliko se narod priprema za Vaskrs, ovaj praznik je na prvom mjestu.

- Vaskršnji običaji vezani su od Todorove subote, prve sedmice posta, kada se vjernici prvi put pričešćuju kroz određenu pripremu, odnosno postom, molitvom, pokajanjem i mirenjem. Na taj se dan po ugledu na prve vijekove hrišćanstva kuva i jede žito - ističe Narić.

Napominje da danas veliki broj ljudi posti i priprema se za ovaj najradosniji praznik.

Posljednja, sedma sedmica časnog posta, koja prethodi Vaskrsu, naziva se Strasna sedmica. Ovu sedmicu od Velikog ponedjeljka do Velike subote pravoslavni vjernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. U crkvama se na bogosluženjima podsjeća na posljednje zemaljske dana Gospoda Isusa Hrista - njegovu izdaju, hapšenje i stradanje na krstu. Sedmica se zove strasna, jer na staroslovenskom riječ strast znači stradanje, trpljenje i bol.

Na Veliki četvrtak, četvrtak uoči Vaskrsa, služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Na ovaj dan Isus Hristos ustanovio je svetu tajnu pričešća u obliku hljeba i vina koje su u stvari nevidljivo krv i tijelo Gospodnje. Jedino ovog dana u godini na svetoj liturgiji pripremaju se čestice za pričešćivanje bolesnika i onih koji su iz nekog razloga spriječeni da dođu u hram. Uveče se služi bdjenje sa čitanjem dvanaest jevanđelja Hristovog stradanja.

Na Veliki petak nema liturgije. To je najžalosniji dan za hrišćane jer je Isus Hristos bio osuđen i raspet na krstu. Umjesto zvona koja su umukla još prošle večeri, u crkvama se, sve do nedjelje, čuje zvuk klepala.

Uveče se iznosi plaštanica (ukrašeno platno gdje se izobražava skidanje, polaganje u grob Isusa Hrista) i služi opijelo. Poslije ophoda oko hrama vjernici prolaze ispod plaštanice sastradavajući sa Hristom, ali i vjerom da će ih Bog iscijeliti.

- Na Veliki petak se ništa ne radi, osim što domaćice na taj dan pripremaju, odnosno farbaju i ukrašavaju vaskršnja jaja. Vaskršnja jaja predstavljaju simbol Hristovog vaskrsenja, pobjedu života nad smrću - naglasio je Narić.

Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom u kojem će kuvati i farbati jaja dodaje malo vodice koja je osveštana u toku vaskršnjeg posta.

Narić dodaje da se vaskršnja jaja na Veliku subotu nose u crkvu ili hram da se osveštaju.

Na Veliku subotu, posljednjeg dana Velikog posta, jutrenje je zapravo opijelo Hristovo koje se negdje služi i prethodne noći. Hrist, kako uči pravoslavna crkva, leži u grobu, dok je dušom u adu. U ranim popodnevnim časovima, u okviru večernje, služi se sveta liturgija svetog Vasilija Velikog.

Dan Vaskrsenja

Kada osvane dan vaskrsenja Hristovog, iz svih pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa ostalim članovima porodice odlazi u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju.

Prva molitva na Vaskrs služi se pred zatvorenim vratima hramova koja se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put poslije Velikog petka i Velike subote, u znak radosti vaskrsenja, oglašavaju prva zvona.

- U nedjelju na Vaskrs, poslije svete liturgije koja u svim pravoslavnim crkvama počinje vaskršnjim urankom obično u pet časova ujutru, pričešćuju se oni koji su postili i zatim se dijele vaskršnja jaja. Po dolasku kući na prvom mjestu je vaskršnji ručak, koji počne onaj čas kada je običnim danima vrijeme za doručak - pojašnjava Narić.

Za Vaskrs su vezani lijepi običaji u našem narodu.

- U cijelom hrišćanskom svetu, pa i kod nas Srba, za ovaj praznik je vezan običaj farbanja i  darivanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Običaj bojenja jaja veoma je star. Čuvarkuća je prvo crveno obojeno vaskršnje jaje koje se ostavlja neko vrijeme radi svakodnevnog podsjećanja na radost vaskrsenja. Po narodnom vjerovanju, ono čuva dom od zla i bijede - pojašnjava protojerej stavrofor Predrag Azap, paroh u Vinkovcima.

Kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju. Obojeno u crveno ono simbolizuje naše preporađanje krvlju Gospoda Isusa Hrista kojom se pričešćujemo.

Jaje je i prva mrsna hrana koju hrišćanin uzima na Vaskrs poslije sedam sedmica strogog vaskršnjeg posta nakon što se na vaskršnjoj liturgiji pričestio Svetim Hristovim Tajnama.

Azap napominje da se hrišćani od objave Hristovog vaskrsenja u noći između Velike subote i Vaskrsa, pa sve do Spasovdana, pozdravljaju sa "Hristos vaskrse", a na ovaj pozdrav odgovara se riječima "Vaistinu vaskrse!".

- Vaskršnji ručak počinje odmah poslije vaskršnje liturgije. Ruča se u krugu porodice i najprije se svi prisutni kucaju crvenim vaskršnjim jajima uz praznični pozdrav: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!" Domaćin pali svijeću i kadi kuću. Vaskršnjem ručku prethodi  molitva, a pjeva se i tropar Hristovog vaskrsenja - dodaje Azap.

Ručak se po običaju obavlja u porodičnom krugu. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Prvi jaje uzima domaćin, a potom i ostali ukućani, pa nastaje veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Ovom se običaju naročito raduju djeca. 

Na trpezi se obično nađe jagnjetina. Kod Srba je ranije postojao lijep običaj da se za Vaskrs rođacima i prijateljima šalju vaskršnje čestitke sa najljepšim željama za čitavu porodicu.

- Suština proslave Vaskrsa je ostvarenje zajedničarstva u Hristu, što svjedočimo rečima: "Hristos je među nama - jeste i biće!". Zbog toga nije dobro da sve ovo postane samo lijep pozdrav kojim osmišljavamo naše susrete, trebalo bi da to bude naše stalno stanje vjere - poručuje Azap.

Svećenje vodice

Pored zajedničkih molitava i bogosluženja koja se obavljaju u hramu crkva je odredila da se dva puta godišnje obavlja obred svećenja vodice u domovima vjernih hrišćana radi duhovnog napretka njihovih porodica. To je u vezi sa dva velika i svečana dana: Vaskrsom i krsnom slavom.

Osvećenjem vodice, molitvom i kropljenjem doma, blagodat božija i Duh Sveti ulaze u taj dom i njegove žitelje, dajući im blagoslov i duhovnu snagu u njihovom životu i radu. Molitva se uznosi za napredak svih ukućana, kao i za pokoj duša umrlih srodnika.

Tri dana

Hrišćani slave Vaskrs tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom obilježeni i Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.

Pobusani ponedjeljak je dan posvećen upokojenima i jedan od zadušnih dana. Naziv je dobio po narodnom običaju da se grobovi pokojnika pobusavaju tog dana busenjem svježe zelene trave. Na grob se iznose svježe obojena crvena jaja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.