Praznik porodične radosti i novog života

Dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih i pobijedio smrt jedan je od najradosnijih i najsvečanijih dana u godini koji obiluje raznovrsnim običajima i kada se na trpezi svakog doma nalazi obilje šarenih jaja, kao i slatkih i slanih đakonija.

Poslije sedam sedmica Velikog posta, Vaskrs je praznik kada se svi ukućani okupe i uživaju u bogatoj trpezi na kojoj se mogu naći delicije poput tople supe, jagnjećeg i telećeg pečenja kojim će svi rado “omrsiti brke”, a neizostavne su i razne vrste torti i kolača.

Pored obojenih jaja, koja simbolizuju rađanje novog života i plodnost, trpezom dominiraju i vaskršnja pogača ili slani pereci koji simbolizuju blagostanje u kući i porodičnu slogu, kao i ukrasi sa motivom zeca koji je, prema narodnom vjerovanju, životinja s natprirodnim svojstvima čija se krv i dijelovi tijela smatraju ljekovitim.

Pripreme

Pravoslavni vjernici s radošću dočekuju Vaskrs nakon velikog posta ustanovljenog po uzoru na podvig Spasitelja koji je, nakon krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći.

Vaskršnji post naziva se još i veliki post zbog posebne važnosti, ali i dužine trajanja, časni post, zato što obuhvata vrijeme stradanja Hristovog i Njegovog razapinjanja na časni krst, kao i Velika četrdesetnica zato što je ukupno trajanje posta 40 dana. Traje od čistog ponedjeljka do Lazareve subote. Na kraj ovog posta, nadovezuje se post strasne sedmice, tako da je ukupno vrijeme trajanja posnog perioda 48 dana.

Prva sedmica posta zove se čista, a druga pačista. Treća sedmica je krstopoklona, četvrta sredoposna, a peta se naziva gluvna. Šesta nedjelja je cvjetna.

Sedma, posljednja sedmica pred praznik Vaskrsenja je strasna ili Velika nedjelja. Najznačajniji dan u toj nedjelji je Veliki petak, jedini dan u godini kada u pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opijelo razapetom Isusu Hristu.

Vaskršnji post kao i svaki drugi podrazumijeva uzdržavanje od masne i teške hrane, ali to nikako nije dovoljno jer bi u skladu sa Božjim zapovijestima trebalo uzdizati dušu izvan tijela molitvom.

Vaskršnje slavlje

Svečani odlazak u hramove, prisustvovanje svetim liturgijama te primanja svetog pričešća najvažniji je dio cjelokupnog slavlja svakog hrišćanina. Po završetku bogosluženja, vjernici se okupljaju u svojim domovima.

Na trpezi se obavezno nalazi pregršt crvenih, zelenih, plavih, žutih ili šarenih pisanica koje simbolizuju Vaskrs, štite od zlih sila i donose posebnu radost svim ukućanima koji se takmiče u njihovom razbijanju. Običaj je da se na Vaskrs prvo pojede kuvano jaje, a onda ostala jela. Domaćin obično prvi uzima jaje, a za njim i ukućani i tada počinje takmičenje čije jaje će biti najjače, što predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovaraju se pozdravi “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim jelima.

Bojenje jaja

Jedan od najljepših i najradosnijih običaja jeste bojenje jaja za Vaskrs. Domaćica tradicionalno vaskršnja jaja boji na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi.

Domaćica se prvo prekrsti i pomoli Bogu, a potom u sud sa vodom, u kome će kuvati i bojiti jaja, dodaje malo osveštane vodice koja je osveštana u toku vaskršnjeg posta.

Postoje razne tehnike farbanja, a bilo da koriste prirodne ili vještačke boje, domaćice se svake godine trude da nekim novim motivom ili nijansama ukrase vaskršnja jaja.

Pored tradicionalnih recepta za bojenje u lukovini sa listovima djeteline, peršuna ili paprati, preko jaja možete gumice za teglu vezati unakrsno u svim pravcima i onda bojiti u boji.

Ako želite mramorna jaja, onda ih pokvasite i uvaljajte u ljuske crnog ili bijelog luka koje ste isjeckali na komade i zavijte u aluminijumsku foliju ili u tanku najlon čarapu. Kuvajte u šerpi sa bojom.

Možete izrezati i čvršću ljepljivu traku na trakice, tačkice, kvadratiće, trougliće, cvjetiće, slova, pa lijepiti po kuvanim jajima. Staviti ih u najlon čarapu i bojiti u željenoj boji.

Skuvana jaja možete iscrtati voštanim bojama pa tek onda farbati u željenu boju. Na ispisanim mjestima farba se neće uhvatiti.

Ako želite “čipkano” jaje onda ga trebate skuvati, obmotati najbolje najlon čipkom, dobro je zategnuti preko jaja ali ne previše da ne pukne i spustiti u pripremljenu boju.

U posljednje vrijeme popularno je i ukrašavanje svilom. Isijecite stare svilene marame ili kravate na komade tako velike da mogu da obmotaju jaja. Šaru lijepo namjestiti jer će se kuvanjem potpuno preslikati na jaje. Čvrsto umotati u gazu, staru jastučnicu ili sličnu pamučnu tkaninu i vezati gumicom. Kuvati 20 minuta u vodi u koju su dodate tri kašike sirćeta. Već obojena jaja možete ukrasiti stikerima, najbolje onima sa sjajem.

Pokretni praznik

Hristos je vaskrsao u nedjelju i zbog toga je Vaskrs uvijek u nedjelju, s tim da je to pokretni praznik. Najranije može biti 4. aprila a najkasnije 8. maja. Praznik se slavi tri dana. Od objave Hristovog vaskrsenja u ponoć, između subote i nedjelje, pa do Spasovdana, hrišćani se pozdravljaju sa najradosnijim pozdravom “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

Čuvarkuća

Prvo jaje boji se uvijek u crvenu boju koja je povezana sa bojom Hristove krvi i njegovim stradanjem. Zbog toga se prvo crveno jaje čuva do sljedećeg Vaskrsa, a obično se naziva
“čuvarkuća”, “čuvadar” ili “stražar”. Narodno vjerovanje “čuvadaru” pripisuje velike magijske moći, a loš je znak ukoliko ono ne primi dobro crvenu boju ili pukne. Staro jaje se idućeg Vaskrsa nosi na mravinjak jer se vjeruje da će  ukućani biti vrijedni kao mravi i da će ih biti mnogo kao i mrava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.