Kako pravoslavci u afričkim zemljama proslavljaju Vaskrs

KAMPALA – Stanovnici koji u afričkim zemljama slave pravoslavni Vaskrs usvojili su praznične tradicije „Starog svijeta“, ali kontinent ima i mnoge svoje kulinarske i kulturne karakteristike: jedu se kvakoko (kukuruzna kaša), banane i jam, a za praznik se okuplja porodica, često na otvorenom.

„Afrikanci su u velikoj mjeri usvojili vaskršnje tradicije 'Starog svijeta', kao što su Rusija ili Grčka, za razliku od Rođenja Hristovog, koje je počelo da dobija svoj jedinstveni afrički ukus“, izjavio je jeromonah Siluan (Braun), dekan Istočnog crkvenog okruga Ugande, prenosi TASS.

Dodao je da se na ugandskom jeziku Vaskrs naziva „Amazukira Gamukama Vafe“ (Vaskrsenje Gospodnje) i da se na taj dan uvijek održava zajednička gozba.

Jedina značajna razlika, rekao je, jeste to što svaka osoba pripada svom plemenu, svaki ima svoje jedinstvene klanove, a svaki klan ima svoj „simbol“.

Braun je objasnio da, na primjer, klan Ndiga iz plemena Baganda ima ovcu kao simbol svog klana, tako da ne jedu ovčetinu kao znak poštovanja.

Vaskrs u Togu

U Togu, pravoslavni hrišćani slave Vaskrs na otvorenom i u katedrali.

„Od kada smo postali pravoslavci, pripremamo vaskršnja jaja različitih boja, pečemo kolače i organizujemo šetnju sa svim vjernicima do obale jezera Togo, tačnije do Agbodrafa, gdje dijelimo bratsku trpezu“, rekao je Boris Pitaso, sveštenik iz Toga.

On je dodao da je ove godine, tokom priprema za glavni hrišćanski praznik, pravoslavna omladina pravila vaskršnje svijeće od voska.

Vaskrs u Kamerunu

Otac Herman Mbarga, dekan Zapadnog crkvenog okruga Kameruna, objasnio je da Vaskrs igra značajnu ulogu u životima vjernika u Kamerunu. Najčešće, parohijani donose unapred pripremljene kuliče (vaskršnje kolače) i jaja na vaskršnju službu. Nakon toga se služi kukuruzni kesica (kvakoko), a vjernici razmjenjuju kuliče i jaja pjevajući vaskršnji tropar.

Sveštenik je dodao da se tropar čita ne samo na francuskom već i na lokalnim jezicima.

Ruska vaksršnja poslastica na Mavriciju

Protojerej Dimitrij Matienko, rektor Crkve Preobraženja Gospodnjeg na Mavriciju, objasnio je da su za stanovnike ove zemlje naviknute na raznovrsnu kuhinju sa morskim plodovima, začinjenim karijem i egzotičnim voćem, ruske vakršnje poslastice pravo otkriće. Posebno ih iznenađuje jelo paša (svježi sir) – svježi sir je praktično nepoznat na Mavriciju, a gusta, slatka smjesa sa suvim grožđem izaziva veliko interesovanje. Kulič (vakršnji kolač) takođe izaziva oduševljenje: mještani ga smatraju pravim poslastičarskim čudom.

Otac Dimitrij je naglasio da su za stanovnike Mavriciju ova jela prozor u drugu kulturu; oni sa interesovanjem slušaju priče o porodičnim tradicijama pečenja kuliča i oblikovanja paše, napominjući da je upoznavanje sa pravoslavnim običajima divan spoj ukusa, rituala i topline, dok djeca sa entuzijazmom farbaju vaskršnja jaja.

Lokalna vaskršnja jela u Zapadnoj Africi

Sveštenik Partenije Dansu, dekan Zapadnoafričkog okruga, rekao je da Zapadna Afrika ima mnogo lokalnih vasršnjih jela. Na primjer, u Obali Slonovače, to uključuje, između ostalog, kuvane ili pržene banane, slatki batat i prženi krompir, kuskus od kasave pod nazivom „atike“, riblju čorbu i čorbu od jagnjetine.

Datum proslave Vasrsa 2026. godine

Ove godine, pravoslavni hrišćani slave Svjetlo Vaskrsenje Hristovo – Uskrs – 12. aprila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.