Povratnici u BiH i dalje suočeni s brojnim problemima

Prema riječima ministra za ljudska prava i izbjeglice Safeta Halilovića, na području Federacije BiH registrovano je 614 povratnika - 53 izbjeglice i 651 raseljeno lice.

KOMPLIKOVANA, i u mnogim oblastima nedefinisana, zakonska i ustavna rješenja, te veoma teška ekonomska situacija u BiH su, smatraju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, glavna prepreka povratku. Od početka ove godine do kraja marta u BiH je prema podacima ministarstva, registrovano 859 povratnika. Među njima je 139 izbjeglica i 720 raseljenih lica. Prema riječima ministra za ljudska prava i izbjeglice Safeta Halilovića, na području Federacije BiH registrovano je 614 povratnika - 53 izbjeglice i 651 raseljeno lice. U istom periodu, u Republiku Srpsku vratilo se 245 ljudi, odnosno 86 izbjeglica i 159 raseljenih. - Prilikom donošenja odluke o povratku, povratnici se susreću sa nizom pitanja i problema. Nemogućnost ostvarivanja prava iz radnog odnosa, razni oblici diskriminacije, nesprovođenje odluke o konstitutivnosti naroda, opšta pravna i ekonomska nesigurnost, između ostalog, utiču na dinamiku povratka i strukturu povratnika - istakao je Halilović. Dodao je da obnovu kuća još uvijek čeka oko 43 hiljade porodica koje žele da se vrate u prijeratno mjesto boravka. Osim toga, rekao je Halilović, oko tri odsto površine BiH i dalje je pod minama, što utiče na bezbjednost povratnika. - Na kraju, kada se ljudi i vrate, postavlja se pitanje održivosti njihovog povratka. Mnogi povratnici nemaju mogućnost za zapošljavanje, a postoje i problemi kada je riječ o ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu. Policijske snage u mnogim sredinama ne odražavaju sastav stanovništva iz 1991. godine, što bi, prema odluci Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, trebalo da bude obavezno - naglasio je Halilović, prema čijem mišljenju ta činjenica kod povratnika stvara osjećaj nesigurnosti. - U mnogim povratničkim mjestima razrušena je infrastruktura, zbog čega povratnicima nije pružen ni minimum uslova za život dostojan čovjeka. U prilog tome govori i činjenica da postoje povratnička područja koja već nekoliko godina nemaju struju - rekao je Halilović. U Savezu udruženja izbjeglica i raseljenih lica u BiH istakli su da proces povratka nikad nije bio lošiji. - Obnova se obavlja veoma sporo i vraćaju se, uglavnom, ljudi čija je imovina obnovljena prošle godine. Ipak, i oni koji se vrate i dalje imaju brojne probleme, kao što su nezaposlenost i neregulisana zdravstvena zaštita - smatra predsjednik ovog saveza Mirhunisa Zukić koja je dodala da nadležni trebaju da izdvoje više novca za održivi povratak, ali i da pomognu ljudima koji žele da ostanu u sadašnjem mjestu boravka. Predsjednik Udruženja raseljenih i izbjeglih lica grada Banja Luka i član Saveza udruženja izbjeglica i raseljenih lica Republike Srpske Vojislav Milišić, takođe, smatra da nije dovoljno samo obnoviti kuće povratnika. - Treba obnoviti i pomoćne objekte na imanjima ljudi i omogućiti im da se zaposle. Ukratko, treba stvoriti uslove za život cijeloj porodici. Sve dok ima ljudi koji žele da se vrate, treba raditi na obnovi i stvaranju uslova za održiv povratak - smatra Milišić. Prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice, na području Federacije BiH najviše ljudi se vratilo u Unsko-sanski kanton, dok je u Republici Srpskoj najveći broj povratnika registrovan u Prijedoru. S. MILETIĆ OD 1996. DO DANAS Podaci Visokog komesarijata za izbjeglice govore da se od 1996. godine do danas u BiH svojim kućama vratilo 443.688 izbjeglica i 574.604 raseljenih lica. U Federaciju BiH se, prema istim podacima, vratilo 387.707 izbjeglica i 349.910 raseljenih lica, u Republiku Srpsku 54.017 izbjeglica i 20.276 raseljenih, a u distrikt Brčko 19.964, odnosno 19.418. U Federaciji BiH registrovano je 152.238 srpskih povratnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.