Porodična medicina u RS (11)

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Porodična medicina u RS (11)

Naš sistem porodične medicine zagovara da se odnos između ljekara i građanina stalno izgrađuje i to na uzajamnom povjerenju. Građanin više nema potrebe da luta od ljekara do ljekara, nego se obrati svom porodičnom doktoru koji ga dalje vodi kroz zdravstveni sistem, rekla dr Vedrana Antonić-Kovljenović

JAVNA zdravstvena ustanova Dom zdravlja u Banjoj Luci ima 93 tima porodične medicine i oko 170 hiljada registrovanih građana. Prema riječima direktorke ove zdravstvene ustanove doc. dr sc. med. Gordane Tešanović, u toku ove godine ova ustanova očekuje i veliki dio nove opreme. Takođe, u prvoj polovini ove godine trebaju da stignu i računari što će značajno poboljšati rad timova. - Smatram da porodična medicina predstavlja jedini i isključivi model koji se može na dobar način suprotstaviti masovnim nezaraznim bolestima i to prevencijom bolesti i promocijom zdravlja. On jedni na organizovan način ulazi u borbu sa faktorima rizika za nastanak ovih bolesti i njihovo rano otkrivanje. Sam građanin ne mora da zna da postoji program prevencije, ne mora da zna u kojoj to godini života treba da ode da izmjeri krvni pritisak, uraditi mamografiju. To mora i treba da zna njegov porodični ljekar koji će ga periodično pozivati radi otkrivanja faktora rizika ili eventualnog ranog oboljenja - pojasnila je dr Tešanović. On je dodala da prethodni model nije pružao tu varijantu i ljekar opšte prakse uglavnom je propisivao lijekove po memorandumu specijaliste sa višeg referalnog nivoa, odnosno pisao je uputnice. Sada je potpuno drugačiji pristup. Prevencija bolesti i promocija zdravlja stavljaju se na prvo mjesto, a liječenje se smanjuje, odnosno ono je na drugom mjestu. U posljednje vrijeme, prema riječima dr Vedrane Antonić-Kovljenović, koja radi u ambulanti porodične medicine u banjolučkom naselju Rosulje, dosta se pažnje posvećuje preventivnim pregledima i njihov značaj vide građani i ljekari. Veliki je, rekla je, značaj ranog otkrivanja malignih oboljenja, sprečavanje masovnih nezaraznih bolesti i shodno tome obavlja se stalna edukacija svih timova porodične medicine u sklopu specijalizacije, a i nakon toga. - Smatram da je velika razlika između opšte i porodične medicine u samom odnosu između ljekara i korisnika usluge. Naš sistem porodične medicine zagovara da se odnos između ljekara i građanina stalno izgrađuje i to na uzajamnom povjerenju. Građanin više nema potrebe da luta od ljekara do ljekara, nego se obrati svom porodičnom doktoru koji ga dalje vodi kroz zdravstveni sistem. U početku je bio veliki otpor prema porodičnoj medicini i uz sve njene principe vremenom su građani kao i sami zdravstveni radnici uvidjeli mnoge njene prednosti - naglasila je dr Antonić-Kovljenović. Njen tim "pokriva" 1.600 građana. Registracija je obuhvatila sve dobne grupe - od djece, starih do radno sposobni i pružaju im kompletnu zdravstvenu njegu kako preventivnu tako i kurativnu, a za svoje potrebe koriste i konsultante drugih specijalizacija. Sistem porodične medicine, pojasnila je, omogućio je da cijelu porodicu prati jedan ljekar, koji je dužan da svom korisniku pruži sve potrebne informacije, terapiju, savjete. Sa porodičnom medicinom dobila se i ušteda vremena, a i sam korisnik ima svojih petnaestak minuta za svog ljekara. - Naravno svi urgentni slučajevi primaju se mimo zakazivanja. Uvijek se može naći međuprostor kada se neki hitan slučaj može da primi - poručila je dr Antonić-Kovljenović. Ono što će biti od izuzetne pomoći pri daljem organizovanju modela porodične medicine u Domu zdravlja u Banjoj Luci je drugačiji način organizovanja specijalističkih studija za specijalizante iz porodične medicine. Direktorka Tešanović je navela da će adaptacijom prostora prizemlja Poliklinike doći do organizovanja novog edukativnog centra u kojem će prakticirati po sedam specijalista porodične medicine prije i poslije popodne. To će biti osam uglavnom asistenata sa katedre porodične medicine i šest istaknutih specijalista. Oni će biti zaduženi da prate rad 28 specijalizanata koji više prolazno neće imati svoju populaciju nego će prakticirati na populaciji ovih 14 specijalista, takozvanih konsultanata. Na taj način će se izbjeći dosadašnji problem. U banjolučkom Domu zdravlja nalaziće se najveći edukativni centar na prostoru Balkana, a vjerovatno i jugoistočne Evrope. Prostor je izuzetno moderno opremljen i otvoren će biti krajem marta. Dio prostora je već i završen i stavljen u funkciju. Tim specijaliste porodične medicine Verice Rupar, koja radi u zdravstvenoj ustanovi kod Borčevog stadiona u Banjoj Luci, registrovao je 558 porodica, a to je oko 1.600 članova. - Ljekar sam praktičar, što znači da imam direktan prvi pristup i prvi kontakt sa čovjekom koji dolazi u ordinaciju sa svojim zdravstvenim problemom. Namjerno kažem sa čovjekom, jer mi u porodičnoj medicini prvo gledamo osobu, a onda tek posmatramo ono zbog čega je došao. Naš rad je konkretan, kroz razgovor, pregled, dijagnostiku, konsultacije sa konsultantima rješavamo taj njegov zdravstveni problem, obavljamo zdravstveni nadzor, liječenje doživotno. Naš kontakt je stalan, sveobuhvatan, dostupni smo pacijentu lično i telefonom - naglasila je dr Rupar dodajući da nema negativnih iskustva u radu i da kod nje nema puno čekanja. Građani koje smo anketirali uglavnom su zadovoljni porodičnom medicinom. Banjolučanin Safet Mašić pun je hvale za ovaj model. - Supruga mi je teški šećeraš i u ambulanti u Rosuljama su je jako lijepo i ljubazno primili. Ovo ne može biti bolje - rekao nam je Mašić. Cijela porodica Marije Milišić registrovala se kod porodičnog ljekara. - Izuzetno smo zadovoljni. U svako doba kada smo došli primljeni smo, nikada nikakvih problema nismo imali. Nema čekanja. Porodična je super - poručila je Milišićeva. Srčani bolesnik Milan Zeljković naveo je da je zadovoljan uslugom, ali nije procedurom. - Teški sam srčani bolesnik, dobio sam grip, osjećam jake bolove u grudima, plućima i gdje god odem traže uputnice. Nigdje kraja. Nazvao sam porodičnu, rekli su mi da dođem tek za dva dana. Dakle zadovoljan sam uslugom, ali ne procedurom, treba da se gleda na težinu bolesti - istakao je Milan Zeljković. R. ŠKONDRIĆ NESPORAZUM - Mlađima i onima srednje životne dobi više odgovara sistem zakazivanja kod porodičnog doktora. Starija generacija je ta kojoj je više odgovarao stari sistem. I sve se pohvale ili kritike mogu podijeliti otprilike na ovaj način - rekla je dr Gordana Tešanović. Takođe, prema njenim riječima, građanin sebe doživljava da je hitno stanje i u onim situacijama kada za zdravstvenog profesionalaca to nije i tu možda nastaje određen broj nesporazuma. Služba hitne medicinske pomoći, pojasnila je dr Tešanović, radi 24 časa i svaki građanin koji smatra da je hitan slučaj, a nije obezbijeđen termin kod porodičnog ljekara, ima dostupnost da se pregleda u Službi hitne medicinske pomoći. PITANjA Građani pismenim putem mogu da postavljaju pitanja o porodičnoj medicini, a odgovaraće im nadležni u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Ta pitanja i odgovore objavljivaćemo u našem listu. Adresa na koju se pitanja mogu uputiti je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske - Jedinica za koordinaciju projekata, Kralja Petra I Karađorđevića broj 100, VII sprat, 78 000 Banja Luka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.