Porodična medicina u Republici Srpskoj (13)

Da je prijeratni zdravstveni sistem bio dobar, do njegove reforme ne bi ni došlo. Medicinska praksa u svijetu pokazala je da je porodična medicina trenutno najbolji model primarne zdravstvene zaštite i naše je da stremimo i idemo modernim tokovima, zdravlja dr Mihajlo Đurić

REFORMA zdravstvenog sistema Republike Srpske počela je pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije i republičkog Ministarstva zdravlja organizovanjem prve šestomjesečne obuke ljekara i medicinskih tehničara za novi vid zdravstvene zaštite u čelinačkom Domu zdravlja 1997. godine. Po završetku ovog seminara prvih 12 timova porodične medicine dobilo je sertifikate da mogu obavljati praksu porodične medicine. Od tada do danas prošla je cijela decenija, a proces reforme republičkog zdravstva još uvijek traje. - Naš narod nerado prihvata promjene bilo kakve vrste i sve reforme odmah dočekuje sa velikim kritikama ne osvrćući se na činjenicu da je najčešće upravo nužda do njih dovela. Da je naš prijeratni zdravstveni sistem bio dobar, do njegove reforme ne bi ni došlo. Medicinska praksa u svijetu pokazala je da je porodična medicina trenutno najbolji model primarne zdravstvene zaštite i naše je da ne idemo mimo razvijenog svijeta. Među medicinskim radnicima nema dileme o tome treba li se ili ne treba ona primjenjivati. Samo želimo što efikasnije da prođemo kroz ovaj proces. S druge strane, korisnike zdravstvene zaštite interesuje samo njena efikasnost, ali ne put koji ka tom cilju vodi - rekao je direktor čelinačkog Doma zdravlja dr Mihajlo Đurić. Đurić smatra da primjena porodične medicine u ovoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi nije zakočena i da je cijelu proteklu deceniju napredovala. - Ni mi nismo zadovoljni brzinom kretanja ka konačnom cilju jer pored obuke ljekara za novi vid zdravstvene zaštite odvija se i reforma zakonske regulative, prilagođavanje postojećih i izgradnja novih objekata, registracija stanovništva i mnogo šta drugo. Reforme uvijek idu postepeno, korak po korak. Najlakše je specijalizovati ljekare i medicinske tehničare za porodičnu medicinu. Mnogo je teže stvoriti samoodrživ sistem, prilagoditi ambulante ovom vidu zdravstvene zaštite, riješiti finansiranje i druge probleme koji građane iz razumljivih razloga i ne interesuju. Moram istaći da su u ovom poslu veliki doprinos pružili koordinator republičkog ministarstva za porodičnu medicinu dr Čedo Aleksić, svi dosadašnji ministri zdravlja, predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja, kao i prethodni direktori naše ustanove dr Milorad Kuzmanović i dr Slobodan Jungić - naglasio je dr Đurić. Korisnici zdravstvene zaštite u čelinačkom Domu zdravlja za proteklu deceniju već su se navikli na funkcionisanje porodične medicine. Agencija za akreditaciju je sačinila zapisnik primjedbi koje se iz dana u dan otklanjaju. - U međuvremenu uz pomoć Ministarstva zdravlja i Fonda popravljen je krov na Domu zdravlja, izgrađene su nove ambulante u Ukrini i Branešcima, novom opremom osavremenjena laboratorija, a stvorili smo i dobru bazu podataka i prilično zadovoljavajuće se opremili računarskom tehnikom. Uporedo prilagođavamo i interne akte porodičnoj medicini. Uradili smo Pravilnik o kućnom redu, počeli sa primjenom Pravilnika o kvalitetu rada u zdravstvenim ustanovama, izgradili pristupnu rampu za invalide, omogućili jednostavne i besplatne telefonske pozive za hitnu službu i zakazivanje pregleda kod porodičnog ljekara ... Pacijentima stalno sugerišemo da se ne samo poštovanjem naših akata, nego i svojim primjedbama uključuju u rad porodične medicine kako bi ona bila što bolja. Razumljivo, oni imaju svoje želje, da hitno riješe svoje probleme, a teško im pada zakazivanje pregleda, registracija i sve drugo što je sastavni dio zdravstvene zaštite - istakao je dr Đurić. Prema njegovim riječima za sada nerješiv i najveći problem u čelinačkom Domu zdravlja je veliki odliv stručnog kadra. S jedne strane dug je put do formiranja kvalitetnog tima porodične medicine, a s druge, zbog niskih primanja veoma brzo njegovo osipanje. - Sa tog stanovišta situacija je prilično teška. Četiri naša doktora specijaliziraju porodičnu medicinu, a rade dva specijalista, jedan doedukovani doktor porodične medicine i tri doktora bez doedukacije. Konstantno školujemo kadrove drugima i tu smo nemoćni da bilo šta uradimo. Prema broju stanovnika treba da imamo devet timova porodične medicine - objasnio je dr Đurić izražavajući nadu da će se od jeseni stvari znatno poboljšati. B. MAKSIMOVIĆ REGISTRACIJA Prvu registraciju stanovništva za porodičnu medicinu čelinački Dom zdravlja obavio je 1999. godine i, prema procjenama stručnjaka, ona je dobro provedena. Naredna registracija urađena je 2001, a ponovljena 2006. godine i ona je za sada zvanična. Prema posljednjim podacima, registrovano je 15.038 građana na osam timova porodične medicine: i to pet timova u Domu zdravlja po 2.499, 2.112, 2.362, 2.237, 2.125 pacijenata, te područne ambulante Jošavka 806, Ukrina 1.964 i Branešci 933 registrovana pacijenta. Računa se da se još uvijek nije registrovalo oko tri hiljade građana, a to stvara značajan problem Domu zdravlja prilikom ugovaranja potrebnih sredstava sa Fondom zdravstvenog osiguranja. Procjenjuje se da je jedan tim rentabilan tek sa dvije hiljade potencijalnih pacijenata, ali i da mu više od toga stvara probleme. PITANjA Građani pismenim putem mogu da postavljaju pitanja o porodičnoj medicini, a odgovaraće im nadležni u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Ta pitanja i odgovore objavljivaćemo u našem listu. Adresa na koju se pitanja mogu uputiti je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske - Jedinica za koordinaciju projekata, Kralja Petra Prvog Karađorđevića broj 100, VII sprat, 78 000 Banja Luka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.