Porodice iz Srpca žele da zbrinu djecu bez roditeljskog staranja

Srbac - Dvanaest porodica iz srbačke opštine poželjelo je da mališanima bez roditeljskog staranja pruži topao dom, osmijeh i trenutke srećnog i bezbrižnog djetinjstva, u okviru programa "Budi SOS roditelj", koji zajednički sprovode Centar za socijalni rad Srbac i SOS dječija sela BiH.

Oni će obaviti nekoliko intervjua sa stručnom komisijom, nakon čega će proći škole za SOS roditelje, putem kojih će biti osposobljeni da prime djecu u hraniteljske porodice.

Ovo je jedinstven primjer zbrinjavanja djece u lokalnoj zajednici, jer su se djeca do sada slala u SOS sela u Sarajevu i Gračanici, u kojima trenutno živi 27 porodica sa 197 djece.

Predstavnik Centra za socijalni rad Srbac Cana Stojković je istakla da saradnja sa SOS dječijim selima u BiH datira od avgusta 2014. godine, kada su poslali četvoro djece bez roditeljskog staranja u Gračanicu. Tada su se uvjerili u odlične uslove koje nude, a što je najvažnije i djeca su zadovoljna.

- Nakon toga smo počeli razmišljati kako bismo djecu zadržali u našoj opštini, a opet im omogućili da budu dio SOS sela i rodila se ideja da SOS porodice pokušamo formirati u Srpcu - rekla je Stojkovićeva.

Savjetnik za porodični oblik brige u SOS dječijim selima Siniša Baljo je kazao da je u 20 godina postojanja ovakvog oblika zbrinjavanja djece u BiH na samostalni životni put izvedeno njih 97.

- Socijalne ustanove po zakonu vode brigu o njima do punoljetstva, a mi ih podržavamo i finansiramo do potpunog osamostaljenja. Naš dugoročni cilj je da ne postanu ponovo korisnici socijalne pomoći, već da budu osposobljeni za samostalni život u lokalnoj zajednici. Da smo u tome uspjeli, svjedoči podatak da su mnogi od njih završili fakultete, a neki su čak i magistrirali - rekao je Baljo.

Dodao je da se iz budžeta lokalnih zajednica i republičkih institucija izdvaja 17 odsto novca za rad SOS sela, dok se ostatak obezbjeđuje putem međunarodnih fondova, kompanija i drugih donatora.

- Sa potencijalnim roditeljima se potpisuje ugovor o radu i za brigu o djeci dobijaju mjesečnu platu, ali su dužni da im obezbijede topli dom i svu potrebnu ljubav i sigurnost, kao da se radi o njihovoj biološkoj djeci. Važno je da osnovni motiv roditelja ne smije da bude zarada - naglašava Baljo.

Direktor SOS sela Gračanica Zlatan Musić kaže da u Gračanici trenutno imaju 12, a u Sarajevu 15 porodica i brinu o djeci iz svih krajeva BiH.

- Svaki SOS roditelj dobija mjesečni budžet koji troši na njihovu higijenu, ishranu, džeparac, putovanja i slično - kaže Musić.

Savjetnik za razvoj ljudskih potencijala u SOS dječijim selima Aida Ganović je rekla da se u hraniteljske porodice najčešće smještaju djeca uzrasta od tri do 10 godina, ali ako je neko dijete životno ugroženo, onda nema starosnih granica.

- Ne toleriše se fizičko, psihičko ili emotivno zlostavljanje od strane SOS roditelja, jer se tada momentalno otkazuje ugovor o radu - istakla je Ganovićeva.

Jedan od potencijalnih SOS roditelja je i Milka Čeprkić iz Poveliča, koja trenutno živi u domaćinstvu sa unukom koja pohađa četvrti razred gimnazije.

- Kad unuka završi školu, ostaću sama. Volim djecu i bila bih srećna da primim neko dijete, jer imam sve potrebne stambene uslove - rekla je Čeprkićeva.

Zbrinuto 12 djece

Pored četvoro djece u SOS selu u Gračanici trenutno je sa područja srbačke opštine smješteno šestoro djece u Dječijem domu "Rada Vranješević" u Banjaluci i dvoje u specijalnoj ustanovi u Višegradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.