Poljoprivreda u Srpskoj ide u korak sa savremenim tehnologijama

BANjALUKA - Dok jedni čekaju da se njiva osuši kako bi u nju ušli traktorom, drugi posao završavaju iz vazduha, jer dronovi prskaju usjeve, GPS sistemi navode radne mašine, a roboti muzu krave. Ono što je donedavno djelovalo kao tehnologija budućnosti danas postaje sve češći prizor na gazdinstvima u Republici Srpskoj.

Poljoprivrednici u sve češćem korišćenju savremenih tehnologija vide rješenje za manjak radne snage, veću produktivnost i niže troškove proizvodnje.

Asistent na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu i doktorand agronomije Srđan Vejnović iz Novog Grada za "Glas Srpske" kaže da više od godinu koristi dron "DJI Agras T50" koji je nabavio uz podsticaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

- Takva podrška je izuzetno važna, jer je riječ o skupoj opremi koja mnogim proizvođačima nije lako dostupna - rekao je Vejnović.

Ovu tehnologiju poznaje iz praktičnog, ali i naučnog ugla, jer je koristi za zaštitu bilja, folijarnu prihranu, tretiranje usjeva, ali i istraživanja iz oblasti precizne poljoprivrede.

- Povećava efikasnost rada, omogućuje bržu reakciju i sprečava gaženje usjeva. Koristan je na nepristupačnim terenima, u visokim usjevima i nakon padavina kada mehanizacija ne može ući u parcelu. Koristi se i za rasipanje mineralnih đubriva, sjetvu pojedinih kultura i primjenu drugih granulisanih materijala - naveo je on.

Uz GPS i planirane rute leta, kaže, izbjegavaju se preklapanja i preskakanja površina, smanjujući utrošak vode do deset puta u odnosu na prskalice.

- Iako je to mala letjelica, učinak je veliki, jer stvara sitne kapljice koje uz snažnu vazdušnu struju rotora prodiru duboko u lisnu masu i omogućuju ravnomjernije pokrivanje biljke. Zahvata oko osam metara, brzina leta dostiže 20 kilometara na čas, a može tretirati i do 16 hektara na sat. Ove godine svjedoci smo pojave kukuruznog plamenca, ali i drugih štetočina poput kukuruzne zlatice, lisnih vaši i sovica, a dron omogućuje pravovremenu reakciju - pojasnio je on.

Zbog velikog interesovanja za ovu tehnologiju nastala je, kaže, kompanija "VEJNOVIĆ d.o.o.", koja se bavi prodajom poljoprivrednih dronova i pružanjem stručne podrške. Na porodičnom gazdinstvu koriste i aplikacije za monitoring usjeva te GPS autopilot sisteme za navođenje mehanizacije. Kako se bave i proizvodnjom mlijeka, Vejnović vjeruje da će roboti za mužu postati važan dio modernizacije domaćih farmi. 

- Dronovi, navigacija, senzori, roboti i vještačka inteligencija neće zamijeniti poljoprivrednika, nego mu pomoći u kvalitetnijim odlukama, smanjenju troškova i ostvarenju stabilnijih prinosa - poručio je Vejnović.

Direktor firme "Vita Land" Ljubiša Dukić iz Gradiške kaže za "Glas" da nema vlastiti dron, ali da u svojoj proizvodnji koristi usluge mapiranja zemljišta, te varijabilnog đubrenja i prskanja dronom. 

- Nisam uočio nedostatke ove tehnologije. Naprotiv, olakšava nam zaštitu cvijeta uljane repice i kukuruza gdje su potrebne prskalice koje koštaju i do 400.000 evra. Dronu nije bitno kakav je teren, jer radi i neposredno poslije padavina - naveo je Dukić, dodavši da svi njihovi traktori imaju autopilot za čije rukovanje nije potrebna posebna obuka. 

Viši stručni saradnik za oglede u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radoš Zelenbabić kaže za "Glas" da mnogi proizvođači pogrešno vjeruju da će dronovi zamijeniti traktore.

- Dronovi neće i ne treba da ih zamijene. Koriste se za teže operacije na nepristupačnim poljima i primjenu mineralnih đubriva. Pokazuju odlične rezultate i vjerujem da će njihova primjena biti sve šira - kazao je on.

Prema njegovim riječima, trenutno nema zvaničnih kompanija koje organizuju obuke za upravljanje poljoprivrednim dronovima.

- Ministarstvo je kroz oglede na različitim lokacijama nastojalo da proizvođačima približi mogućnosti savremene tehnologije. Pojedini pristupaju uz bojazan, ali ipak smo značajno smanjili skepticizam i pokazali da rezultati mogu biti znatno bolji - poručio je on.

Iz resornog ministarstva kažu da kroz Pravilnik za kapitalne investicije podržavaju kupovinu dronova, traktorskih navigacija, auto-pilota, automatizovanih samohodnih berača i samohodnih mulčera i freza. U posljednje tri godine izdvojili su 2,4 miliona KM za nabavku 21 muznog robota, 250.000 KM za 47 traktorskih navigacija i auto-pilota, te 500.000 KM za uvođenje tehnoloških inovacija kod 25 korisnika. Za ovu namjenu u 2026. godini rezervisano je još 1,1 milion KM za 33 korisnika.

- Podsticaj iznosi 40 odsto za komercijalna i 20 odsto za nekomercijalna gazdinstva, uz dodatnih deset, odnosno pet odsto za gazdinstva žena, mlađih od 40 godina, organskih proizvođača i gazdinstva na ili iznad 600 metara nadmorske visine - naveli su nadležni.

Podsticaj za nabavku muznih robota može biti do 200.000 KM po korisniku, odnosno od 40 do 50 odsto vrijednosti investicije, a finansiraju i nabavku savremene opreme i sistema za digitalno upravljanje proizvodnjom.

- Interesovanje poljoprivrednika u početku je bilo slabo, ali iz godine u godinu raste kako su uvidjeli prednosti novih tehnologija - naglasili su iz Ministarstva. 

 MLjEKARSTVO

Najveći napredak u stočarstvu, kako kažu iz resornog ministarstva, ostvaren je u mljekarskoj proizvodnji, gdje robotizacija postaje realnost na farmama širom Srpske, jer omogućuje digitalno praćenje proizvodnje, kontrolu ishrane i zdravlja životinja, kao i automatizovanu mužu. Proizvođači ulažu u savremenu tehnologiju, kažu, zbog nedostatka radne snage, potrebe za većom produktivnošću i smanjenjem troškova proizvodnje.

- Robotizovana muža omogućuje potpuno automatski proces, bez učešća čovjeka, ali uz povremen nadzor čime se radno vrijeme na farmi može smanjiti za 30 do 40 odsto, uz veću produktivnost i bolju dobrobit životinja - naglasili su nadležni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.