Podmlađivanje kadra i više prakse prioriteti Univerziteta u Banjaluci

BANjALUKA - Od modernizacije studijskih programa i uvođenja nastave na engleskom jeziku do jačanja laboratorija, nastavnog kadra i saradnje sa privredom Univerzitet u Banjaluci pred velikim je zadatkom da fakultete prilagodi potrebama tržišta rada, privuče nove generacije studenata i stvori uslove da stručnjaci ostanu u Srpskoj.

Koliko su promjene neophodne, pokazuje primjer pojedinih fakulteta na kojima je interesovanje mladih sve manje, iako je riječ o deficitarnim zanimanjima koja nude gotovo sigurno zaposlenje i dobre plate.

Modernizacija programa, više praktične nastave i otvaranje prema međunarodnim studentima neki su od pravaca kojima bi trebalo vratiti interesovanje za ovakve studije.

Vršilac dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić istakao je za "Glas" da je jedan od prioriteta kadrovsko jačanje fakulteta, s obzirom na to da su pojedine članice u prethodnom periodu pretrpjele značajno osipanje nastavnog kadra, bez odgovarajućeg podmlađivanja.

- Moramo maksimalnu pažnju posvetiti prijemu mladih ljudi i popunjavanju katedri koje nisu popunjene ili gdje kadrovska politika možda nije adekvatno vođena. Fakultetima moramo pomoći i da uspostave studijske programe trećeg ciklusa, odnosno doktorske studije, kako bismo mladim ljudima omogućili dalje usavršavanje i stvarali kadar koji nam je neophodan - rekao je Škrbić.

Uz kadrovsko jačanje, neophodno je, kako kaže, razvijati naučnoistraživački rad, međunarodnu saradnju i povezivanje sa srodnim fakultetima iz regiona i svijeta, po uzoru na Medicinski fakultet, koji je u proteklih deset godina napravio značajne iskorake u tim oblastima.

Poseban akcenat stavlja i na modernizaciju informacionih tehnologija, unapređenje platformi za učenje i pripremu nastavnika i studenata za primjenu vještačke inteligencije, ali i na razvoj studijskih programa na engleskom jeziku.

Kao dobre primjere naveo je Medicinski fakultet, koji ima studijske programe na engleskom jeziku, uključujući sestrinstvo, te Ekonomski fakultet, koji ove godine pokreće dostdiplomski i master program na engleskom jeziku.

- Moramo razvijati internacionalne programe koji će privući strane studente, ali i podići kvalitet i vidljivost Univerziteta. Studijski programi moraju biti savremeni i usklađeni sa evropskim standardima kako bismo omogućili prohodnost studenata i nastavnika, odnosno da naši studenti mogu nastaviti školovanje u inostranstvu, ali i strani kod nas - naglasio je Škrbić.

Kao fakultet kojem je modernizacija posebno potrebna izdvojio je Rudarski fakultet u Prijedoru, ali i poljoprivredu i šumarstvo, čiji kapaciteti, smatra, nisu dovoljno iskorišćeni. Ističe da je neophodno snažnije povezivanje sa privredom, razvoj laboratorija i istraživanja koja će ponuditi konkretna rješenja za potrebe tržišta.

- Rudarski fakultet vapi za modernizacijom. Moramo odgovoriti na zahtjeve tržišta, jer ono što je danas potrebno evropskoj privredi sutra će biti potrebno i našoj. Već sam razgovarao sa rukovodstvom fakulteta i planiram posjetu, nakon čega ćemo razgovarati i sa privrednicima i resornim ministarstvom o tome kako da ojačamo njegove kapacitete. Nema fakulteta koji nema prostor za unapređenje - poručio je Škrbić.

INTERES ZA RUDARSKU STRUKU

Da je interesovanje mladih za rudarsku struku potrebno ponovo probuditi, potvrđuje i dekan Rudarskog fakulteta Svjetlana Sredić, navodeći da su ove godine upisana svega četiri brucoša, od kojih troje na rudarstvo, a jedan na geološko inženjerstvo. Ukupan broj studenata na fakultetu je oko 70, iako je predviđeni upisni kapacitet 30 brucoša.

- Potreba za ovim kadrom postoji, a zaposlenje je gotovo sigurno. Međutim, mladi ljudi to doživljavaju kao težak fakultet i težak posao. Razmišljamo da veći akcenat stavimo na zaštitu životne sredine, specifično za rudarstvo, jer je to danas u fokusu, te da u tom smislu eventualno modifikujemo studijske programe - rekla je Sredićeva.

Fakultet već anketira mlade, organizuje dane otvorenih vrata i kvizove kako bi utvrdili šta bi ih moglo zainteresovati za ove studije. Jedan od preduslova za unapređenje nastave je i izgradnja Centra za visoko obrazovanje u Prijedoru, gdje bi fakultet trebalo da dobije savremeniji prostor i veće mogućnosti za praktični i laboratorijski rad.

- Prostorni kapaciteti su nam skromni i nemamo mogućnost da razvijamo laboratorijski rad koliko bismo željeli. Studenti imaju dosta terenske nastave u rudnicima, gdje mogu upoznati praktični dio posla, a smatram da današnji mladi ljudi žele više praktičnog nego teorijskog rada, iako je teorijska podloga neophodna - istakla je Sredićeva.

Kao važan korak izdvaja i akreditovanje studijskog programa na engleskom jeziku, jer, kako navodi, fakultet trenutno ima samo pojedine predmete koji se mogu slušati na ovom jeziku, ali ne i cjelovit program za strane studente.

- Imali smo kontakte i interesovanja stranih studenata, ali potrebno je stvoriti preduslove. Programi na engleskom jeziku doprinose povećanju broja studenata, razmjeni i međunarodnoj saradnji, a vjerujem da bi privukli i veći broj domaćih studenata. Potrebno je da se uključe Univerzitet, resorno ministarstvo i privredna društva, jer mi školujemo kadar koji je njima potreban i kojeg trenutno nema - poručila je Sredićeva.

SPECIJALIZOVANE LABORATORIJE

Ranko Škrbić smatra da i Građevinski fakultet ima značajan prostor za unapređenje, posebno kroz razvoj specijalizovanih laboratorija za ispitivanje materijala.

Ističe da bi fakultet trebalo da jača ekspertske kapacitete u oblastima poput procjene kvaliteta gradnje i otpornosti objekata na seizmička pomjeranja, kako bi svojim znanjem i istraživanjima direktno doprinosio potrebama privrede.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.