Podkozara selo vrijednih ćumuraša

NOVO GORAŽDE - Skica za portret ćumurdžije bi izgledala ovako. Visok plećat gorštak, dugih maljavih ruku, nabreklih mišica, lica izboranog i opaljenog planinskim vjetrom sa tragovima crne boje na čelu, a dlanovi široki i garavi kao plemenita seljačka duša.

Takve ćumurdžije i takvi ljudi žive u selu Podkozari, opština Novo Goražde, brinu vlastite i svjetske brige, a najvažnija od svih im je kako pripremiti i ispeći dobar ćumur.

- Ćumur miriše kao zagorjeli hljeb ispod prastare peke sa ognjišta naših baka - kaže ćumurdžija Marijan Lorić, koji od zagašene ćumurane do kućice pokraj nje gura u kolicima svoje "crno zlato", tek ispečeni ćumur.

- Ćumur smo prodavali proteklih godina po osam maraka za jedan džak, a ako tako bude i ove godine-puna kapa - kaže Marijan Lorić.

U selu Podkozari dimi se na desetine ćumurana. Ovi objekti od cigle, čudnog oblika, privlače pažnju prolaznika koji se osjećaju kao da su stigli u neku čarobnu zemlju.

- Prije više od 30 godina ovakvu ćumuranu "snimio" sam u Ivanjici u Srbiji i ovdje je prvi napravio. Vidjeli ostali ćumuraši, moje komšije pa i oni sagradili iste ili slične mojoj - priča Vukašin Vule Lorić.

I dok bjeličasti dim u mlazovima suklja iz tih malih otvora, koje ćumurdžije povremeno drvenim klinovima zatvaraju "da vatra ne bukne", Vule obilazi oko ćumurane, zaviruje u najniže otvore, osluškuje vatru, kašlje od dima i odmahuje rukama.

- Crn ti je ovo dinar da crnji ne može biti - viče ćumurdžija Marijan Jovanović dok na vrhu ćumurane, gušeći se u dimu ubacuje nove cjepanice u otvor.

Tradicija proizvodnje ćumura na ovim prostorima stara je više od stotinu godina. Ćumur se tada proizvodio na primitivan način. Stare ćumurane žive još samo u sjećanjima starih penzionisanih ćumuraša. A ove nove, savremene, puše se a iz njih se širi miris zagorjelog hljeba koje su naše bake, u trci za poslom, zaboravile ispod peke na ognjištu.

Udruženje

Omladinac Boris Gavrilović iz Novog Goražda prvi je spoznao muke ovih starih zanatlija pa je osnovao Udruženje ćumuraša koje okuplja nekoliko desetina proizvođača drvenog uglja za roštilje, kovačnice i druge namjene.

- Ćumuraši su to jedva dočekali jer se lakše probijaju na tržište. Uspjeli smo da to tržište proširimo i na Makedoniju i Italiju. Italijanski kupci su nosili naš ćumur na analizu i utvrdili da je izvanrednog kvaliteta. Težimo da na ovom području ćumur postane naš brend - priča Gavrilović.      
                                              

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.