Plate u upravi BiH 40 odsto veće od prosjeka

Marina Čigoja
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Plate u upravi BiH 40 odsto veće od prosjeka

BANjALUKA - Prosječna zarada zaposlenih obračunata za sve zemlje nastale poslije raspada bivše Jugoslavije je 550 evra, što je za 135 evra više od prosječne plate u BiH.

Prema podacima sajta "makroekonomija.org", manju prosječnu platu od BiH, koja iznosi 416 evra, imaju samo Srbija i Makedonija, i to 386, odnosno 336 evra. Znatno veća primanja imaju zaposleni u Crnoj Gori - 477 evra, u Hrvatskoj 726 i u Sloveniji 978 evra.

Ipak, prema analizi koja je objavljena na sajtu "makroekonomija.org " plate zaposlenih u javnoj upravi u BiH, koje u prosjeku iznose 583 evra, za 40 odsto su veće od prosječne plate u BiH. Kada je riječ o javnom sektoru, u odnosu na prosječnu zaradu najveće odstupanje u javnoj upravi je upravo u BiH, jer su u Srbiji plate u javnoj upravi za 22 odsto veće od prosjeka, u Makedoniji za 20 odsto, u Hrvatskoj i Sloveniji za 16 odsto, a u Crnoj Gori tek za četiri odsto.

Primanja zaposlenih u obrazovanju u BiH su za 2,5 odsto veća od prosječne zarade, dok su u zdravstvu plate za 23,3 odsto iznad prosjeka. Prosječna plata u obrazovanju u BiH je 426 evra, a plate u toj oblasti manje su jedino u Srbiji (385 evra) i Makedoniji (342 evra), dok je u Sloveniji prosječna plata čak 1.119 evra, u Hrvatskoj 748, a u Crnoj Gori 447.

U BiH zaposleni u zdravstvu u prosjeku zarađuju 513 evra, što je više od Srbije (390), Makedonije (353) i Crne Gore (463), ali manje od Slovenije (1.086) i Hrvatske (821).

Najveće plate u BiH imaju zaposleni u finansijskim djelatnostima 659 evra, u snabdijevanju električnom energijom 584 i u državnoj upravi 583 evra. Radnici javne uprave u Sloveniji primaju platu od 1.144 evra, u Hrvatskoj 843 evra, u Crnoj Gori 500, u Srbiji 471, a u Makedoniji 404 evra.

Najmanje plate u BiH imaju zaposleni u ugostiteljstvu 276 evra, građevinarstvu 283, trgovini 292 i prerađivačkoj industriji 298 evra.

Plate u ugostiteljstvu su najveće u Sloveniji i iznose 738 evra, zatim u Hrvatskoj 615, dok u Crnoj Gori iznose 395 evra. Manje plate u ugostiteljstvu od BiH imaju samo Srbija i Makedonija sa 208, odnosno 257 evra u prosjeku.

Kada je u pitanju prerađivačka industrija i tu prednjači Slovenija, koja ima tri puta veće prosječne plate od BiH i one iznose 890 evra, u Hrvatskoj su 636, Crnoj Gori 491, a u Srbiji 331 evro. Plate u Makedoniji u ovom sektoru iznose 257 evra.

I u građevinarstvu znatno iznad onih u BiH su plate u Sloveniji i Hrvatskoj i iznose 828, odnosno 616 evra, u Crnoj Gori iznose 403, u Srbiji 347, a u Makedoniji 264 evra.

Zaposleni u javnoj upravi u BiH čine deset odsto u ukupnom broju zaposlenih, kojih ima 693.359. Od ukupnog broja zaposlenih 8,7 odsto čine zaposleni u obrazovanju, a 6,9 odsto radnici u zdravstvu. Na 1.000 stanovnika BiH ima 18 zaposlenih u upravi, 15 u obrazovanju i 12 u zdravstvu.

Srbija ima najveće udjele zaposlenih u obrazovanju i zdravstvu u ukupnom broju, u odnosu na sve bivše jugoslovenske republike.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da ni u jednoj zemlji u Evropi ne postoji ovolika razlika u platama, kada je riječ o prosječnim platama i platama u javnoj upravi.

- Sve uređenije zemlje su definisale da se ne može zapošljavati bez ikakvog plana kao što je kod nas slučaj. U toj nedefinisanoj situaciji svako želi da maksimizira svoje prihode i u tom odnosu dolazimo do velikih razlika u platama. Zbog toga težinu ekonomske krize nose samo ljudi u privredi, odnosno u privatnim preduzećima, a ne i ljudi koji su zaposleni u administraciji.

- Ljudi zaposleni u administraciji morali bi da budu u službi privrede, i ako ta privreda ne funkcioniše, ni oni ne mogu da imaju nenormalno veće plate nego u privredi kao što je kod nas slučaj - naglasio je Pavlović.

Pavlović ističe da se broj zaposlenih u administraciji smanjuje, a ne da s povećava.

- Troškovi administracije BiH su preveliki, ali prevelik je i broj zaposlenih u administraciji u RS - kazao je Pavlović.

Plate u Jugoslaviji

U zajedničkoj državi u Sloveniji je, u 1990. godini, plata bila za 33 odsto veća od prosječne, u Hrvatskoj za 12,5 odsto, u Srbiji je bila manja za dva odsto, u BiH za 20,5 odsto, u Crnoj Gori za 24,7 odsto, a u Makedoniji za 25 odsto.

Oblast

BiH

Srbija

Hrvatska

Slovenija

Crna Gora

Makedonija

Prosjek

Javna

uprava

583

471 

843  

1.144            

500

404

674

Zdravstvo

513

390

821

1.086

 463                

353                   

589

Obrazovanje

426

385

748

1.119           

447

342 

592

 Građevinarstvo 

283

347

616

828

403

264

506

Ugostiteljstvo

276  

208

615

738

395

257

455

Prosječna plata 

416

386

726

978

477

336

551 

 PROSJEČNE PLATE U EVRIMA

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.