Perišić: Još se traga za 7.600 lica

SARAJEVO - Predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Nikola Perišić izjavio je danas u Sarajevu da se još traga za oko 7.600 nestalih, te ocijenio da institucionalna saradnja svih nivoa vlasti u BiH nema alternativu kada je riječ o ovom procesu.

 "Od 12.000 nestalih na području zemalja bivše Jugoslavije, dvije trećine je iz BiH. Kada je riječ o procesu traženja nestalih lica, ovih 7.600 su najteži slučajevi i počinioci su se, a uglavnom je riječ o djelima ratnog zločina, dobro potrudili da njihovi tragovi budu sakriveni", istakao je Perišić tokom pauze okruglog stola koji je organizovao Savjetodavni odbor Instituta za nestala lica o temi "Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u BiH".

Perišić je naveo da se već sprovode alternativne metode traženja nestalih lica, uključujući savremene tehnologije.

"Imamo plan zaposliti mlađe, obrazovanije ljude kada je riječ o novim tehnikama. Sada imamo veliki broj pogrešno identifikovanih, postoji velika rezerva posmrtnih ostataka iz kojih su izolovani DNK profili, a nema podudaranja sa biološkim uzorcima koje su dale porodice", naveo je Perišić.

On je istakao da dok ne bude sveobuhvatne primjene zakona o nestalim licima, o prikupljanju i razmjeni informacija, proces traženja nestalih se neće u dogledno vrijeme privoditi kraju.

Perišić je dodao da vlada uvjerenje da je u BiH prisutna zavjera ćutanja, te da se vrlo teško dolazi do informacija.

Šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Elmir Camić istakao je da najveću prepreku pronalasku nestalih lica u BiH predstavlja nedostatak novih i vjerodostojnih informacija o pojednačnim masovnim grobnicama.

 "Međunarodni komitet Crvenog krsta, kao neutralna i nezavisna institucija, ima pristup nekim međunarodnim arhivima kojima drugi akteri nemaju. Najveći izvor su definitivno arhivi bivšeg Tribunala u Hagu gdje se nalazi više od 10.000.000 stranica dokumentacije koje nisu do sada sistematski pretražene s ciljem pronalaska masovnih grobnica. Naši istražioci su u tim arhivima izvršili pretragu od imena i prezimena 2.907 ljudi koji se još vode kao nestali u BiH i našli smo podatke za oko 50 odsto njih", naveo je Camić.

Prema njegovim riječima, prikupljeno je do sada oko 30.000 stranica dokumentacije koje Crveni krst predaje Institutu za nestale BiH, što pomaže istražiocima da ih analiziraju i primjene na terenu u smislu pronalaska mikro-lokacija.

On je rekao da je Crveni krst dobio pristup raznim arhivima zemalja, odnosno organizacija koje su imale svoje mirovne misije u BiH tokom ili neposredno poslije rata.

 "Riječ je o arhivima NATO-a, UNHCR-a, vojnim arhivima zemalja kao što je Holandija, Francuska, Italija, Danska i tako dalje. Ove godine smo dobili pristup i arhvima Kancelarije visokog predstavnika u BiH, a tražićemo pristup i domaćim arhivima, gdje vjerujem da se nalaze još konkretnije informacije. Radimo i na jačanju kapaciteta Instituta za traženje nestalih osobe kroz tehničku i analitičku podršku", istakao je Camić.

Camić je rekao da se radi i na jačanju forenzičkih kapaciteta u BiH.

 "Uz našu podršku su do sada obnovljene četiri mrtvačnice, odnosno kosturnice, da bi neidentifikovani posmrtni ostaci bili tretirani u potpunom ljudskom dostojanstvu i u skladu sa međunarodnim standardima", rekao je Camić.

Predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH Željko Stanić istakao je da u cijelom prosecu traženje nestalih problem dotok informacija i manjak političke volje.

"Mnogo je vremena prošlo, neke porodice su već i umrle i prestaje se tragati za nestalima. Najveći problem je u manjku informacija i nezainteresovanošću institucija za traženje nestalih, uprkos tome što je prošlo 26 godina od rata", zaključio je Stanić.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.