Pčele hoće slugu, a ne gospodara

BIJELjINA - Semberski pčelari spadaju u red najboljih uzgajivača pčela u Republici Srpskoj i godišnje proizvedu na desetine tona kvalitetnog meda. Pouzdano se ne zna koliko ima košnica u ovoj ravnici, ali se pretpostavlja da ih je više od dvije hiljade.

Pčelinjak Milana Leginovića iz sela Međaša najveći je u ovom kraju, jer ima blizu dvjesta društava.

- Pčelari su vrijedni ljudi i ne vjeruju u gatke, ali ima samo jedno nepisano pravilo da nikada ne govore tačan broj košnica. Ko zna od kada se to praktikuje, ali ni ja ne kazujem koliko tačno imam društava, pa kažem imam ih više od 190 a manje od dvjesta. Pčela hoće slugu, radnika vrijednog kao što je i ona sama, a neće gospodara - rekao je Milan Leginović.

Ovaj pčelar je sav radni vijek proveo kao poslovođa u bijeljinskim samoposlugama, a pčele je da počeo gaji prije tridesetak godina na nagovor svoga kuma. Posao je krenuo dobro, pa mu se u tome pridružio i sin, koji sada, uglavnom, i brine o pčelama.

- Sin mi je bio osnovac kada sam počeo pčelariti. Zavolio je ovaj posao i zato imamo uspjeha. Ove godine proizveli smo četiri tone meda, ali teško ide sa prodajom. Dolaze kupci po deset ili 20 kilograma meda, ali je to sitno, najbolje bi bilo da imam velikog kupca koji će kupiti pola tone ili tonu meda, ali u sadašnjim prilikama to je teško - rekao je Milan.

Preko godine nomadi sa pčelama. Poslije paše uljane repice i suncokreta, 150 košnica vozi na Romaniju, u blizini Knežine, a vraća ih u jesen kada se završi paša na planini.

- Budućnost pčelarenja je u sadnji medonosnog bilja. Oko našeg pčelinjaka sin je zasadio više od hiljadu sadnica bagrema, a spremamo se i da zasadimo medonosno drvo evodiju. Tako će pčele imati dosta paše, a i manje ćemo se izlagati troškovima prilikom seljenja pčela na Romaniju i na obronke Majevice - objašnjava Milan.

Pčelinjak mu je površine tri dunuma, okružen je šumarcima pored Drine, pa mu ne smetaju ni vjetrovi koji duvaju dolinom ove rijeke.

Pravilo je kod ovoga pčelara da prodaje med koji jedu i njegovi ukućani. Zato je i veoma cijenjen u ovom kraju. Uprkos teretu godina i udaljenosti pčelinjaka od kuće on svakodnevno dolazi do svojih pčela, obilazi ih, posjedi, pa opet sutra ponovo istom maršrutom.

Radovi

Pčelar Milan Leginović postavio je i ogradu i zaštitio košnice od divljači i pasa lutalica.

- Pčelar uvijek ima posla. Tokom sezone paše brinemo se o zdravlju i ishrani pčela, a sada pripremo satne osnove, pravimo nove sanduke i sve što je potrebno za sljedeću sezonu. Pored meda imamo i drugih proizvoda od meda i pčela, a uskoro ćemo pretopiti sav vosak - kaže Leginović.                                                                      

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.