Paroh mostarski Radivoje Krulj: Radujmo se životu i tuđoj sreći

Radujmo se jedni drugima, radujmo se uspjehu i sreći drugoga, radujmo se svakom trenutku života i slavimo život, jer je Vaskrs radost i život.

Poručio je ovo u svečanom vaskršnjem intervjuu za “Glas Srpske” paroh mostarski sveštenik Radivoje Krulj.

* GLAS: Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom. Koliko je pravoslavni živalj na ovim prostorima svjestan toga?

KRULj: Ne samo pravoslavni, nego svaki čovjek, ako hoćete i svako živo biće je stvoreno za život i teži životu, ali se susreće sa problemom smrti. Gospod Hristos svojom smrću i vaskrsenjem rješava taj problem i pobjeđuje smrt i otvara put u vaskrsenje i život svima. To je srž naše vjere i oni koji su naizgled nesvjesni ove istine duboko u sebi kriju klicu njenog spoznanja.

* GLAS: Značaj Vaskrsa teško da se može opisati riječima. Koliko je važna sama priprema za taj najveći dan u pravoslavnoj vjeri, uključujući i višenedjeljni post?

KRULj: Još je Adamu i Evi u raju data zapovijest o postu da ne uzimaju sa drveta poznanja dobra i zla. Oni su svojom naivnošću i obmanom đavola pali i prekršili tu zapovijest okusivši taj plod koji je u stvari bio plod smrtnosti. Tako je smrtnost nama ovladala, ali Bog nije ostavio svoju tvorevinu i čovjeka kao cara tvorevine nego je poslao Sina Svoga Jedinorodnoga - Novog Adama koji preko novog drveta - Krsta daje cijelog sebe čovječanstvu i vaskrsava iz groba da bismo i mi sa Njim savaskrsli. Mi se kroz višenedjeljni post i čitav niz velikoposnih bogosluženja spremamo da budemo Njegovi i da Njega kušamo i tako pričasnici vječnoga života postanemo.

* GLAS: Da li je, u poređenju sa nekim prošlim vremenima, danas drugačije poimanje Vaskrsa?

KRULj: Vaskrs, kao i Gospod, je isti i juče i danas i sutra!

* GLAS: Gdje je danas vjera? Stiče se utisak da se narod pravoslavni, uslovno rečeno, vraća Crkvi?

KRULj: Hvala Bogu, čovjek nije mašina da bi ga programirali i stavili u neke forme i okvire. Bog je čovjeku dao slobodu i potpuno je čovječno da padamo i da ustajemo, da odlazimo i da se vraćamo. Utisak, bio pozitivan ili negativan, zna da prevari. Bitno je da se borimo i da težimo životu, odnosno Hristu, a ta borba ne može biti uspješna bez vjere i pokajanja. Vjera - to su u stvari vrata ka Bogu.

* GLAS: Kako očuvati mir, ljubav i jedinstvo među narodom? Kolika je uloga Crkve u tome?

KRULj: To je misija i propovijed Crkve. Vaskrsli Gospod nam je dao zapovijest o međusobnoj ljubavi i rekao nam je da će nas pitati za onog drugog: komšiju, srodnika, prijatelja, neprijatelja, znanca, neznanca... Rekao nam je da je naš odnos prema njima u stvari naš odnos prema Njemu.

* GLAS: Koja je Vaša poruka vjernicima povodom najvećeg hrišćanskog praznika i koja je, uopšte, poruka Vaskrsa?

KRULj: Radujmo se jedni drugima, radujmo se uspjehu i sreći drugoga, radujmo se svakom trenutku života i slavimo život jer je Vaskrs radost i život.

* GLAS: Kakav je položaj srpskog naroda u FBiH? Koliko imaju prostora da obilježavaju vjerske praznike i kako dočekuju Vaskrs?

KRULj: Nije nigdje lako, a naročito Srbima u FBiH, na Kosovu i Metohiji, u Hrvatskoj, Crnoj Gori, dijaspori..., ali ovom prilikom nećemo o problemima i nedaćama kojih i te kako ima, jer je Vaskrs, a Vaskršnja crkvena himna kaže: Dan je Vaskrsenja, prosvijetlimo se praznikom, jedni druge zagrlimo, recimo braćo i onima koji nas mrze, oprostimo sve Vaskrsenjem...

* GLAS: Da li ste zadovoljni stanjem u Vašoj parohiji i obnovom objekata?

KRULj: Zadovoljni jesmo, ali može mnogo, mnogo bolje, a  ako Bog da, trudićemo se da tako i bude.

Običaji

* GLAS: Koliko se, prema Vašem mišljenju, pravoslavni vjernici danas pridržavaju običaja?

KRULj: Moje šesnaestogodišnje svešteničko iskustvo što se tiče običaja je takvo da mogu tvrditi da su običaji veliki problem i izazov za Crkvu jer ljude odvode u pogrešnom pravcu formalizma i necrkvenosti. Običaji su doprinijeli da imamo veliki broj nominalnih vjernika koji se u ogromnoj većini “drže običaja”. Tako imamo u rezultatima popisa da su, na primjer, neki gradovi ili države 90 odsto  i više pravoslavni, a u suštini njih jedan odsto ili čak manje živi liturgijskim životom i ide redovno u crkvu. Zato preporučujem i ljudima savjetujem da se ne pridržavaju običaja koji nemaju nikakve veze sa Crkvom, nego da upoznaju i sljeduju Vaskrslog Gospoda Hrista.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.