Foto: Pančićevu omoriku krstili u srpsku
Rogatica - Mnogi ne znaju da veliki švajcarski grad Cirih čuva uspomene na srpske naučnike koji su "zadužili" brojne generacije iza sebe.
Prije svega, treba otići na groblje Norjdhajm u kojem je grob i nadgrobno obilježje prve supruge njemačkog nobelovca Alberta Ajnštajna, Srpkinje Mileve Marić. Mileva je, piše na nadgrobnom obilježju, rođena 1875. u Titelu u Vojvodini, a umrla 1948. u Cirihu. Spomenik je "sa ponosom i ljubavlju" podigao srpski narod, a osveštan je 2004.
Inače, Mileva je jedna od svega četiri žene na svijetu kojoj je do tada dozvoljeno da izučava tehničke nauke.
U ciriškom groblju i jedno drvo svjedoči o Srbima. Riječ je o stablu Pančićeve omorike koju Švajcarci, za razliku od nas, nazivaju srpska. Ona, istina, još nije dostigla visinu od 50 metara, ali dobro izgleda i vrijeme je na njenoj strani. Dobila je ime po srpskom botaničaru Josifu Pančiću koji je otkrio na planini Tari 1875. godine, kod sela Zaovine i Rastišta. Kao "živi fosil" svjetske flore predstavlja naučnu zagonetku ne samo zbog njene izuzetne ljepote, već i zbog njenih bioloških i drugih osobina.
Iako ima dvije srpske parohije, sve do prije osam godina Cirih nije imao pravoslavnu crkvu. Bogosluženja su obavljana u kapeli Svete Petke u zgradi Crkvene opštine ili uz novčanu naknadu u starokatoličkim crkvama. Zalaganjem uglednih Srba u Ciriškom i okolnim kantonima, sveštenika i brojnih dobrotvora i vjernog naroda, među kojima je prednjačio Petronije - Leko Tejić, i to pitanje je riješeno.
Kupljeno je zemljište sa jednom starom kućom i počela izgradnja crkve Uspenija presvete Bogorodice. Sam objekat arhitekturom i visinom, zbog ograničenja u građevinskoj dozvoli, umnogome odstupa od standarda za crkve u otadžbini, pa i starih crkava u samom Cirihu. Ali, zato je unutrašnjost veoma dobro riješena. U prizemlju je prostor za slave i druga okupljanja vjernika, a na spratu prostor za bogosluženje koje obavljaju starješina hrama Miroslav Simljonović, jerej Branimir Petković i đakon Brane Sarić.
- Preuzeo sam obavezu freskopisanja cijelog hrama i na tom planu, uz Božiju pomoć i blagoslov vladike Srednjoevropske eparhije Irineja, već sam daleko odmakao - istakao je prota Simljonović, stručnjak za ikonografiju.
U neposrednoj blizini spomenika Mileve Marić-Ajnštajn nalazi se još jedno obilježje Srba.
Riječ je o oko 2,5 metara visokom obelisku na kome srpskom ćirilicom, kao i na njemačkom, francuskom i italijanskom jeziku piše da je podignut jugoslovenskim izbjeglicama koje su umrle u Švajcarskoj za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata sa epitafom "I ti pade brate dragi, nisam deco dok vas traje".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.