Otvoren Park velikana srpskog zdravstva

ISTOČNO SARAJEVO - Svečanim presijecanjem vrpce gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, direktor Bolnice "Srbija" Nebojša Šešlija, bivši direktor bolnice Slavko Ždrale i prvi ministar zdravlja Dragan Kalinić otvorili su danas Park velikana srpskog zdravstva u krugu ove bolnice, u čiju izgradnju je uloženo oko 734.000 maraka.

Među brojnim zvanicama i građanima otvaranju je prisustvovali i nekadašnji direktori i značajni zdravstveni radnici pet zdravstvenih ustanova koje su radile u ratnim uslovima na području Srpskog Sarajeva.

Nakon otvaranja, u centralnom dijelu  osveštano je spomen-obilježje u obliku krsta.

Ovaj park izgrađen je u čast velikanima srpskog zdravstva koji su podnijeli veliku žrtvu u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a projekat, čiju je realizaciju 2024. godine započeo i finansirao grad Istočno Sarajevo, predstavlja značajno spomen-obilježje i uređen javni prostor.

Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata na području tadašnjeg Srpskog Sarajeva postojalo je pet ratnih bolnica, i to "Koran" na Palama, "Žica" u Blažuju na području Srpske Ilidže, bolnica Glavnog štaba Vojske Republike Srpske na Sokocu, kao i bolnice "Kasindo" i "Ernest Grin" u Nahorevu, u kojima je pruženo preko 700.000 usluga pacijenatima.

Nakon svečanog otvaranja ovog Parka velikana srpskog zdravstva Ćosić je rekao da je ovaj park otvoren u čast onih koji su još živi, ali i onih koji više nisu među živima a veoma su zaslužni za odbranu Republike Srpske, liječenje ranjenika i naroda u ratnim okolnostima i sada u poratnim.

- Danas je ovaj park dobio jednu vrstu identiteta kroz osvještanje krsta i puštanje u rad digitalnog panela. Ovim je tek započeti davanje identiteta ovom parku jer će ljudi koji su do sada davali prijedloge to činiti i dalje kako bi ovu cjelinu koja predstavlja dopunu bolnice „Srbija“ učinili jedinstvenom i posebnom za Republiku Srpsku- rekao je Ćosić i dodao da je ovo samo baza koja će se dalje nadograđivati.

Ćosić je ocijenio da je proces radova na Parku išao tiho i neprimjetno , te da je ovo još jedna sadržajna cjelina u Istočnom Sarajevo, te da je još jedna kockica stavljena u mozaik sa svim ostalim.

Šešlija je konstatovao da je oplemenjen prostor bolnice „Srbija“ ovim spomenikom za herojski čin zdravstvenih radnika sarajevsko-romanijske regije koji su od 1 992. do 1 995. godine pružali zdravstvenu zaštitu svim stanovnicima u ratnom vihoru.

- Zdravstveni radnici su u tom periodu napustili zdravstvene ustanove u kojima su radili, grad u kome su živjeli i prešli na prostor gdje je bilo srpsko stanovništvo većinsko, a ustanove gdje su počinjali raditi ličile su više na sve drugo nego na prostor gdje su se pružala ljekarska i zdravstvena zaštita.Jedan od tih doktora je i prvi ministar doktor Kalinić koji je donio odluku o formiranju i osnivanju pet bolnica na području sarajevsko-romanijske regije i za svih tih pet bolnica , Bolnica „Srbija“ čuva tradiciju, a one su se nakon rata sjedinile- rekao je Šešlija i zahvalio Ćosiću koji je pomogao da se realizuje ideja Miroslava Đorema i izgradi ovaj park kao znak sjećanja na doprinos zdravstvenih radnika.

Šešlija je napomenuo da veliki broj radnika odlazi zbog većih plata da radi u zdravstvenim ustanovama u Sarajevu, ali da nije rijetkost da se neki od njih vraćaju ponovo i napuštaju grad zbog istih nacionalnih okolnosti zbog kojih su ga i početkom  rata napustili.

Ždrale je rekao   da je kultura sjećanja veoma bitna  i da se mnoge stvari koje nisu napisane zaborave.  

Ždrale je istakao da je ovo mjesto sjećanja, ponosa i poštovanja prema zdravstvenim radnicima Sarajevsko-romanijske regije koji su svoj rad ugradili u temelje Republike Srpske.

On je zahvalio gradu Istočno Sarajevo i gradonačelniku za realizaciju ovog projekta, ističući značaj očuvanja kulture sjećanja.

- Danas smo ovdje da odamo zahvalnost i onima koji više nisu među nama, ali i svima koji su doprinijeli razvoju zdravstva na ovom području- istakao  je Ždrale.

Ždrale je naglasio da su medicinski radnici znanjem uspjeli da naprave gotovo nemoguće stvari i podvige i da ništa ne bi bilo moguće da nisu djelovali kao tim.

Ždrale je naveo da statistički podaci govore da se rezultati ratne hirurgije u bolnicama Sarajevsko-romanijske regije ne razlikuju od svjetskih.

- Ništa nismo zaostali u pogledu stručnosti od onoga što se dešavalo u Vijetnamu, Iraku, dok smo u pogledu logistike bili mnogo slabiji- ocijenio je Ždrale.

Prvi ministar zdravstva Republike Srpske Dragan Kalinić podsjetio je da je to bilo doba velikog entuzijazma i žrtvovanja.

- Ovaj spomenik dostojan je naših heroja u zdravstvu, koji su se žrtvovali i predano radili na zbrinjavanju našeg naroda u teškim ratnim vremenima- zaključio je Kalinić i dodao da je ovo u čast onih koji su živi i onih kojih više nema, u čast zdravstva.

Doktor Boriša Stojanović rekao je da su u ratnom periodu od Trebinja do Zvornika postojale samo tri bolnice, u Trebinju, Foči i Zvorniku gdje se mogla raditi hirurška intervencija.

- Desetine hiljada udravstvenih usluga napravile su ove bolnice koje su u ratu formirane, a 400 000 je napravila bolnica Glavnog štaba. To se uspjelo danonoćnim radom.Te ratne bolnice zadržale su stanovništvo sarajevskoromanijske regije  i zadržale su stanovništvo na ovim prostorima- rekao je Stojanović.

 Park velikana srpskog zdravstva,koji je danas  otvoren  u krugu Bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu,svjedoči  kao trajni podsjetnik na značajnu ulogu medicinskih radnika u najtežim istorijskim razdobljima na prostoru Sarajevsko-romanijske regije.

Park je izgrađen kao memorijalni i edukativni prostor posvećen generacijama ljekara, medicinskog osoblja i svih zdravstvenih radnika koji su od kraja 19. vijeka gradili temelje zdravstva u Sarajevu i okolini.

U centralnom dijelu parka nalazi se spomen-obilježje u obliku krsta, dok interaktivni digitalni paneli donose istorijske podatke o ratnim bolnicama Srpskog Sarajeva, zdravstvenim radnicima, kao i statistički podaci o broju hospitalizovanih ranjenika i civila.

Projekat obuhvata i savremeno uređenje prostora kroz postavljanje urbanog mobilijara čime je formirana funkcionalna i estetski jedinstvena cjelina.

Centralni prostor zamišljen je kao višenamjenski, koji pored pješačkih komunikacija omogućava i različite sadržaje, čime park dobija širi društveni i edukativni značaj.

U okviru parka planirano je i postavljanje bisti istaknutih ljekara i medicinskih stručnjaka, čime će biti trajno obilježen njihov doprinos razvoju zdravstva od 19. do 21. vijeka.

Ovaj park podignut je u čast velikana srpskog zdravstva, koji su u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, vođeni humanošću i pozivom da spasavaju živote, podnijeli nemjerljivu žrtvu, ostavljajući iza sebe trajno svjedočanstvo požrtvovanosti i čovječnosti.

Korijeni organizovanog zdravstva na ovom području vezuju se za osnivanje prvih sanatorijuma i borbu protiv zaraznih bolesti, posebno tuberkuloze. Jedan od najznačajnijih trenutaka bio je osnivanje sanatorijuma u Kasindolu 1921. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.