Oluja i grad usjeve sravnili sa zemljom

Aljoša Ljubojević
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Oluja i grad usjeve sravnili sa zemljom

Bijeljina - Grad veličine oraha i olujno nevrijeme koji su u četvrtak uveče pogodili Semberiju nanijeli su ogromnu štetu poljoprivrednim proizvođačima.

U pojedinim selima stradale su sve zasijane kulture, od kukuruza i ječma do krastavca i paprike. U Balatunu je šteta na određenim parcelama stoodstotna, a poljoprivrednici ne vide izlaz iz trenutne situacije.

- Da bih pripremio njive i posijao, morao sam da podignem kredit od 4.000 maraka. Posadio sam papriku, i danas kad sam obišao parcele, od nje nije ostalo ništa. Da ne spominjem kukuruz i pšenicu koji su skroz polegli - kaže Miroslav Šojić iz Balatuna koji obrađuje oko deset hektara zemlje.

Miroslav kaže da je zbog prošlogodišnje suše morao da proda kravu da bi obezbijedio novac za sjetvu, a sada se problemi nastavljaju. Nevrijeme u četvrtak uveče napravilo mu je 90 odsto štete na krompiru, paprici, ječmu i kukuruzu.

Predsjednik mjesne zajednice Balatun Miodrag Arsenović ističe da se tokom noći desila totalna katastrofa i da je najveći problem u tome što su seljaci kreditno zaduženi.

- Sinoć do osam časova sve je bilo u redu. Jutros kad sam otišao na parcele, nisam mogao da vjerujem šta se desilo. Na ovom terenu imam 15 hektara i sijem kukuruz i pšenicu, bavim se i stočarstvom, i mogu reći da je šteta stoodstotna - rekao je Arsenović.

Arsenović kaže da su u proljećnoj sjetvi imali velike probleme zbog insekata, a da je ovaj grad doprinio samo lošijoj situaciji. Pomoć ministarstva i gradske uprave im je i te kako potrebna, ali već mjesecima kasne premije za mlijeko, za stoku, pa ni u ovoj situaciji ne očekuju ništa pozitivno.

U Semberiji su od sinoćnjeg grada najviše stradala sela Trnjaci, Dvorovi i Balatun, a poljoprivrednicima ostaje samo da čekaju izlazak opštinske komisije za procjenu štete i nadaju se pomoći.

Protivgradna zaštita

Iako je na teritoriji grada Bijeljina ispaljeno 18 protivgradnih raketa, poljoprivrednici misle da su stanice djelovale kasno. Paradoks je i to što su seljaci morali plaćati određeni iznos za protivgradnu zaštitu, čak i retroaktivno za posljednje dvije godine, a sada gledaju puste parcele.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.