Od ratnih godina do 300 košnica: Željko Ignjatić svoja sjećanja pretočio u knjigu

SRBAC - Četiri decenije života ispunjene djetinjstvom, školovanjem, ratnim godinama, prijateljstvima, gubicima i novim počecima Željko Ignjatić iz Dvorina kod Srpca pretočio je u autobiografsku knjigu "Putovanje od 40 godina".

Poznati srbački pčelar i bivši oficir Vojske Republike Srpske kroz lična sjećanja govori o vremenima koja su obilježila njegov život, ali su u prvom planu ljudi, prijateljstva, gubici, ljubavi i susreti koji su, kako kaže, usmjeravali njegov životni put.

- Ovo je iskrena i istinita priča i poklon svima koji su sa mnom putovali. Posvetio sam je svom pokojnom prijatelju i kumu Mirku Petrešu, a objavio sam je u elektronskom obliku i može se pročitati besplatno, kako bi stigla do što većeg kruga čitalaca, bez obzira na to gdje se nalazili. Želio sam da sjećanja sačuvam od zaborava, za svoje potomke, ali i za sve koje zanima taj period istorije - rekao je Ignjatić.

U knjizi se vraća u djetinjstvo provedeno u Srpcu, a zatim i godine školovanja koje su ga odvele u vojne škole u Sarajevu i Banjaluci. Uslijedile su ratne godine, tokom kojih je kao oficir i pripadnik Vojske Republike Srpske prošao različita ratišta, Slavoniju, Baranju i Posavinu, a kroz ta poglavlja pokušava da sačuva sjećanja na ljude i događaje koje vrijeme ne bi trebalo da izbriše.

Jedan od najneobičnijih susreta dogodio se upravo u ratnim godinama. Na ratištu je, sasvim slučajno, počela priča koja će ga kasnije odvesti u potpuno drugi svijet, među pčele.

- Kao borac VRS bio sam na oraškom ratištu 1995. godine, kad se na obližnjem drvetu uhvatio roj pčela. Nisam tada znao šta da radim s njima, ali mi je jedan mještanin pomogao da ih uhvatim i smjestim u sanduk od granata - rekao je Ignjatić.

Tako su dvije košnice stigle u Srbac, a sa njima i početak njegovog pčelarskog puta.

- Otišao sam po savjet kod najstarijeg pčelara u Srpcu Cvetka Milankovića, koji mi je dao jednu košnicu i knjigu da učim kako se pčelari. Knjigu sam proučio kao da se spremam za ispit i krenuh sa uzgojem, malo-pomalo - prisjeća se Ignjatić.

Od nekoliko početnih košnica do danas prošlo je oko tri decenije. Pčelarstvo je u međuvremenu preraslo u porodični posao i postalo osnovni izvor prihoda porodice Ignjatić. Danas Željko, zajedno sa suprugom i dvojicom sinova, brine o oko 300 pčelinjih društava.

- Ne bih imao sve ovo što danas imam da nema pomoći moje porodice. Ovo je porodični posao i svi radimo sve. Pčelarstvo nije posao koji se može raditi usput. Potrebni su znanje, iskustvo, ali i stalno učenje. Pčelar mora biti svestran, ako treba i stolar i veterinar, i mora pratiti sve trendove - rekao je Ignjatić.

Na porodičnom imanju u Dvorinama danas se, osim meda i propolisa, proizvode različite mješavine i proizvodi na bazi pčelinjih proizvoda, od meda sa različitim dodacima, preko propolis kapi i sprejeva, do tinktura, voska, melema i rakije od meda. Porodica svoje proizvode prodaje na imanju, gdje su tokom godina stekli brojne stalne kupce.

Posebno mjesto na imanju zauzima api komora, koju je Ignjatić izgradio kao svojevrsni poklon ljudima koji su pomogli njegovoj sestri Neveni, samohranoj majci dvoje djece, da dobije vlastiti dom.

- Kada sam saznao da je više od hiljadu ljudi iz Srpca i drugih gradova doniralo novac za izgradnju kuće, osjetio sam potrebu da se kao porodica odužimo tim dobrim ljudima. Umjesto da svakome poklonim kilogram meda, što bi predstavljalo veliki dio moje godišnje proizvodnje, odlučio sam da napravim mjesto koje će svima biti dostupno - objasnio je Ignjatić.

Api komoru danas, osim porodice, koriste i građani, ali i gosti koji posjećuju ovaj kraj. U drvenoj kućici nalaze se košnice i ležajevi, a prostor je namijenjen boravku uz pčelinja društva i inhalaciji vazduha iz košnica. Korišćenje je besplatno, a posjetioci, ukoliko žele, mogu ostaviti dobrovoljni prilog.

Mladi

Ignjatić je i predsjednik Udruženja pčelara "Košnica" Srbac, gdje posebno ističe potrebu da se u pčelarstvo uključe mlađe generacije.

- S ciljem razvoja i opstanka pčelarstva u Srpcu moramo raditi na omasovljenju udruženja i okupljanju mladih pčelara. Trebaju nam ljudi koji će da se bave proizvodnjom meda, ali i koji su spremni da uče, da putuju, upoznaju se sa raznim inovacijama i prenose ih ostalima - poručio je Ignjatić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.