Obilježene 33 godine od stradanja Srba naselja Čardak

DERVENTA - U Derventi su danas u Spomen-kompleksu "Čardak" obilježene 33 godine od stradanja 37 Srba iz derventskog naselja Čardak.

U Crkvi Svetog apostola Tome služena je liturgija, održan parastos i položeni vijenci.

Predsjednik derventskog Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević istakao je da je većina Srba ubijena na Vaskrs 1992. godine na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici regularne vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-bošnjačkim jedinicama iz Dervente.

- Nisu bile pošteđene ni žene, djeca ni starci. Umjesto da se raduju Vaskrsu, brojne porodice su tada zavijene u crno, a stanovništvo odvedeno u logore, iz kojih se jedan broj njih nikada živ nije vratio - rekao je Knežević.

Stradale su čitave porodice - iz kuće Lazarević otac, majka i sin, iz kuće Živković otac, majka i sin, bračni parovi Zorić i Ćudić.

- Zbog onih koji ne znaju da ponovim - na ovom mjestu je bila masovna grobnica, gdje je regularna vojska Hrvatske potpomognuta paravojnim muslimanskim i hrvatskim formacijama ubila 37 mještana Čardaka, od čega je 19 bilo zakopano na ovom mjestu, a druga masovna grobnica je bila na groblju u Modranu sa devet posmrtnih ostataka - rekao je Knežević.

On je dodao da je od nekadašnja 223 logoraša koja su uspjela da dočekaju slobodu i svjedoče brutalnosti koje su proživjeli u logorima danas živo samo njih 90.

- Nema sudskih procesa, imam osjećaj da se čeka da logoraši umru da nema ko da svjedoči. Prošle su 33 godina od stravičnog zločina, a mnogi logoraši nisu dočekali pravdu. Okupljamo se na Mali Vaskrs sa porukom da nećemo odustati od zahtjeva da se procesuiraju odgovorni za zločine - istakao je Knežević.

Veliki broj onih koji nisu uspjeli da se spasu zarobljen je tada i odveden u logore u vojnom skladištu Rabić i bivšem Domu JNA u Derventi, u kojima su izlagani najsurovijim oblicima torture.

Bivši logoraši pričali su da su prvo razdvojili djecu i žene od odraslih muškaraca, da su žene kasnije pustili, ali su ih silovali i maltretirali, dok su muškarci danima bili zatvoreni u ovim logorima.

Zamjenik gradonačelnika Dervente Slaven Gojković rekao je da je danas veoma tužan dan dan za naselje Čardak i Derventu, 33 godine od velikog stradanja naših sugrađana.

- Borimo se da istina izađe na vidjelo. Na nama je da se sjećamo žrtava, pomažemo njihovim porodicama i da nikada ne zaboravimo šta se dogodilo, da njegujemo kulturu sjećanja, da naša pokoljenja znaju šta se dogodilo tokom nesrećnih tanih godina - rekao je novinarima Gojković.

Strahote u logorima tokom 55 dana boravka proživio je Ostoja Šarčević koji je zarobljen 26. aprila 1992. godine i sproveden u logor Dom JNA.

- Iz Doma JNA gdje sam prenoćio, sa drugim logorašima prebačeni smo u logor Rabić, gdje sam proveo 55 dana, nakon čega sam išao na kopanje rovova na Tomasovo brdo odakle sam pobjegao. Sve je strašno, svaki čas imaš osjećaj da ćeš biti strijeljan. Nije bilo hrane, vode -  podsjeća Šarčević.

Vijence su položili porodice ubijenih mještana Čardaka, u ime Gradske uprave zamjenik gradonačelnika Slaven Gojković, predsjednik i potpredsjednik Skupštine grada Siniša Jeftić i Tanja Bilić, delegacije Udruženja ratnih zarobljenika, Gradske boračke organizacije, drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno - otadžbinskog rata, predstavnici Policijske stanice Derventa, te predstavnici političkih partija. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.