Tradicionalna imena sve rjeđa: Luje na Manjači nema decenijama

BANjALUKA - Kasija, Nastja, Kiril, Kostja i Nikolaj neka su od neobičnih imena koja su ove godine upisana u matičnu knjigu rođenih, a zanimljivo je da već decenijama nijedan dječak nije nazvan Lujom, imenom koje je veliki krajiški književnik Petar Kočić proslavio svojim djelima.

Da se tradicionalna imena sve rjeđe daju novorođenčadi potvrdila je i šef Odsjeka za građanska stanja i upravne poslove i pravnu pomoć u Gradskoj upravi Diana Džaja-Jokić.

- Upisa sa imenom Lujo nije bilo već decenijama. U matičnu knjigu rođenih nedavno su upisane po jedna Anđelka i Nikolija. Dječacima se nešto češće daju starinska imena, najčešće Bogdan, Vukašin i Vasilije - kazala je Džaja-Jokić, te dodala da su u modi godinama imena Miloš i Lazar.

Prema njenim riječima, najpopularnija ženska imena su Sofija, Helena i Una, a muškim potomcima roditelji najčešće daju imena Viktor, Filip i Lazar.

- Rijetko se djeci određuju dva imena ili prezimena. U posljednjih godinu dana, prema izjavama matičara, u knjizi rođenih za uže područje grada upisana su dva takva slučaja - kazala je Džaja Jokić.

Naglasila je da propisima nije utvrđeno koja su zabranjena imena, ali je u podzakonskim aktima predviđeno da se u slučajevima kada se dodijeli pogrdno ime koje vrijeđa moral ili ono koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine, u postupak uključuje organ starateljstva.

- To je neophodno radi zaštite prava i interesa maloljetnog djeteta. Takve slučajeve banjalučki matičari do sada nisu imali - rekla je Džaja-Jokić.

Sociolog Ivan Šijaković objašnjava da roditelji izbjegavaju da djeci daju tradicionalna imena zato što smatraju da ih život može odvesti u inostranstvo, pa će im biti lakše sa internacionalnim imenom.

- Starinska imena iščezavaju, posebno ženska. Smatra se da djevojčice treba da nose imena koja će biti prilagođena multikulturnoj sredini i stanju u svijetu. Iz tog razloga roditelji se odlučuju za kraća, koja se lako izgovaraju, kao što su Dea, Tea ili Mia. Teško će se neko odlučiti da u ovo vrijeme kćerku nazove Kostadinka, Vidosava ili sina Dobrivoje - kazao je Šijaković i dodao da su, s druge strane, kratka imena i znak pomodarstva.
 

Zakonski rok

Diana Džaja-Jokić je istakla da je rok za prijavu rođenja djeteta osam, a za određivanje imena 30 dana od dana rođenja.

- Ponekad se desi da roditelji ne odrede lično ime djetetu u zakonskom roku. Prema Zakonu o matičnim knjigama, po isteku 30 dana od dana rođenja djeteta, matičar je dužan da obavijesti Centar za socijalni rad u mjestu prebivališta majke. Nadležni organ starateljstva u roku od 15 dana dužan je da odredi djetetu lično ime u skladu sa propisima - rekla je Džaja-Jokić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.