Nikoljdan donio radost

BIJELjINA - "Stotinu sela, a trista običaja" - takvo je obilježavanje najčešće slave kod Srba Svetog Nikole.

U Semberiji se i ova slava praznuje na krajiški, hercegovački, ličanski, majevički, sarajevski… način. Ipak, u jednom su svi domaćini složni - sva jela na nikoljdanskoj trpezi su posna.

Ozrenci i Majevičani, pristigli u ravnicu iz tuzlanskog kraja, slavlje počinju uoči praznika, uz posnu hranu. Osim domaćina vesele se kumovi, rođaci i prijatelji.

- Pjesma nam se ori do zore. Tako je kod nas od kada pamtimo svoje korijene - kaže Milosav Lazić iz okoline Živinica.

I druge srpske slave gorštaci dočekuju sjedeljkama, ali Nikoljdan je izuzetak. Dok se stariji raduju krsnoj slavi, djeca očekuju poklone. Ako ih ne dočekaju budni, ustaju rano ujutro i provjeravaju da li im je sveti Nikola donio dar.

- Majevičani obično na slavu rano ustaju, jer se pretpostavlja da svetitelja zaštitnika moraju rano dočekati. Zato se domaćini prije svanuća pripremaju i oblače najsvečaniju odjeću - kaže Milan Gavrić.

Ujutro domaćin nosi koljivo u crkvu da bi bilo osveštano. Tom prilikom se upali i svjećica za dobrobit porodice. 

- Krsni hljeb nastojimo da prelomimo prije podne, jer se vjeruje da će taj čin omogućiti napredak i blagostanje u kući. Prije toga, upali se svijeća i očita molitva. Po komad prelomljenog krsnog hljeba, a obično je to četvrtina, iz desne ruke u sito stavljaju domaćin i onaj sa kime ga je prelomio. Domaćica tada sito diže tri puta uvis, moleći se da te godine pšenica izraste visoko koliko ona podigne sito. Gosti se dočekuju sa prekadnjom i vinom, a domaćini iz sarajevskog kraja ponude i činiju punu rakije u kojoj pliva crvena jabuka. Gost bi trebalo da zagrize jabuku ne dodirujući je rukama, a ako mu se posreći da to učini, onda od domaćina dobija poklon.

- Ne pamtim da je neko uspio da zagrize jabuku, jer ona prosto pliva po rakiji - priča Gavrić i dodaje da većina Majevičana krsni hljeb lomi uveče.

Za Nikoljdan se na svim trpezama prvo služi riblja čorba, onda papula (pire od pasulja) začinjena sa nekoliko umaka, pasulj prebranac, posna sarma i pržena riba. Na kraju se iznose posni kolači. Majevičani na trpezu iznose više vrsta posnih pita, a sva hrana, poslije čorbe, istovremeno se stavlja na sto i ne sklanja dok sjedi i posljednji gost. Na trpezi je obavezno i dimljeni šaran.

- Šaran se pažljivo bira. Mora da bude krupan, a kada se uredi, stavi se dva ili tri dana u sušaru da se zadimi, a onda se priprema kao i ostala riba - kaže Milan Gavrić.

Jagnjetina

U nekim sremskim i mačvanskim kućama nikoljdanska trpeza je mrsna. Domaćica pripremi tanjir pečene ribe koju stavi pored svijeće da čuva tradiciju posnih jela, a na trpezu se iznose jagnjetina i svinjetina, mrsna sarma, kolači…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.