Egzodus nije pokorio Srbe iz Sarajeva ni njihovu pjesmu (VIDEO)

ISTOČNO SARAJEVO - „Kreni pjesmo, a Bože pomozi“ , četvrti sabor izvorne pjesme raseljenih sarajevskih Srba održan je danas u Istočnom Sarajevu čuime je obilježeno 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Udruženje za očuvanje izvornog stvaralaštva „Mitrovdanak“ ,kako ističe njen predsjednik,  Radojka Tešanović je poseban sabor kojim se obilježava 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba .

- Mi koji u duši nosimo Sarajevo i Sarajevsko polje, nama puno značikad se jedna ispjevana pjesma prožima sa emocijama , onim kada smo napustili naše ognjište prije 30 godina. Mi ga jesmo napustili fizički, ali u duži nikad nismo. Mi smo sa sobom ponijeli ono najvrednije, a to je naša izvorna pjesma , naše gusle, naši divni običaji - rekla je Tešanović i dodala da tamo gdje su se sarajevski Srbi locirali da se locirala i njihova pjesma i običaji.

Tešanović dodaje da su stoga u Istočnom Sarajevu okupljeni da lociraju i pjesmu i nošnju Sarajevskog polja, kao i romanijskog kraja koji su povezani neraskidivim nitima.

- Imamo nadu da ova pjesma neće utihnuti jer ima dosta udruženja u kojima ima dosta mladih ljudi a ima i novih udruženja koji vole ovu pjesmu i igru. Naša pjesma će živjeti - istakla je Tešanović.

Ona je napomenula da su pozvali i udruženja iz Srbije, iz cijele Republike Srpske i da imaju prijatelje i u Crnoj Gori , ali da i oni danas prave sabor u Pljevljima.

- Izbjegla sam i ja i sa sobom ponijela ono što je najteže. Ponijela sam kovčeg i zato me je sve to ponukalo da osmislim ovaj projekat . Prepoznalo me je Ministarstvo kulture Srbije , prepoznali su našu bol, kulturu i patnju, a ujedno i naš ponos jer ne damo svoju kulturu . Gdje god su se sarajevski Srbi locirali , oni su tu pustili korjene svoje izvorne pjesme i svoje kulture i ne damo da se ugase - istakla je Tešanović.

Ona je otkrila da je izbjegla iz Kasindolske ulice iz Ilidže .

- Nije bilo dana kada te ulice nije bilo u vijestima u nekim teškim danima. Ponijela sam kovčeg u kome je bio suprug 1 996. godine i sahranjen je sa svojim saborcima na Sokocu. Ostalo je iza njega i troje djece, a jedna djevojčica nije ga ni upamtila, ali ovaj sabor je poseban i iz tih razloga - naglasila je Tešanović.

Tešanović kaže da su se okupila društva iz Srbije i iz cijele Republike Srpske, da je tu 19 društrava sa specijalnim gostima.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je da mu je drago što se upravo ovdje na poziv Udruženja „Mitrovdanak“, Radojke Tešanović i njenih kolega održava četvrti po ru sabor izvornog pjevanja .

- Organizator je uspio da okupi značajan broj pjevačkih grupa kao ženskih tako i muških i siguran sam, a što je cilj samog sabora, sačuvati i proširiti tradiciju. Nadam se da ćemo uspjeti da sačuvamo ono što je simbol naše kulture, tradicije i našeg društva- rekao je Ćosić i dodao da će i gradska i opštinske uprave podržati ove ljude.

Ćosić je napomenuo da su svi dužni da podrže i njeguju ono što je kultura sarajevskih Srba i da se ta tradicija prenese na mlađe generacije.

- Poznato je da je trajanje srpskog naroda na ovim prostorima. Ono je duže od sedam, osam vijelova . U tih sedam , osam vijekova ljudi su prenijeli svoju kulturu i tradiciju sa koljena na koljeno. Upravo Srbi Sarajeva, Srbi Sarajevskog polja su u tome bili najuporniji. Sigurno ovdje i na ovom saboru ima predstavnika porodica koje su prije 400 ili 500 godina prisutni u Sarajevskom polju. Upravo ovaj način pjevanja i igranja bio je prisutan kod njihovih predaka , a prisutan je i danas. Upravo taj segment čuva identitet i ono što jeste naš narod . Kada je riječ o Srbima Sarajeva, nisu oni samo stvorili Republiku Srpsku . Oni su osim Republike Srpske stvorili sve prethodne države koje su bile na ovim prostorima, pa čak i kada smo bili ugnjetavani od Austrugara i Turaka, ovi ljudi su čuvali svoju tradiciju i kulturu i prenosili je na pokoljenja. Mi se nikada nismo dali pokoriti - istakao je Ćosić.

Ćosić je napomenuo da su Na ovim prostorima živjeli i drugi narodi koji su imali svoju kulturu , običaje i tradiciju, ali da Srbi nikada nisu dozvolili da se njima  nametne tuđa kultura i običaji.

- Dobar dio našeg današnjeg bića je tu zahvaljujući i ovim ljudima i njihovim precima – istakao je Ćosić koji je otvorio ovaj sabor.
  
Predsjednik Udruženja za očuvanje narodne pjesme i igre „Sava Vladisavljević“ iz Gacka Lazar Okiljević kaže da su prvi put na ovoj manifestaciji i da će se predstaviti sa autentičnom pjesmom gangom. 

- Prije desetak dana na Sokocu zauzeli smo prvo mjesto . Naše udrušenje ima kulturnoumjetničko društvo i pjevačku grupu  koja broji devet momaka. Nastupamo širom srpskih zemalja i mogu skromno da se pohvalim da smo na zadnjih pet takmičenja zauzeli smo prva mjesta – rekao je 
Okiljević.

On je napomenuo dsa se predstavljaju gangom koja je autentična pjesma.

- Gangu izvodi više pjevača i sastoji se u tome tako da je jedan čovjek započinje a ostzali pjevači ulaze u pjesmu. Ganga se pjeva u Hercegovini i nekim dijelovima Stare Hercegovine - napomenuo je Okiljević.

Vladimir Gutić  iz Bijeljine kaže da njihovo udruđenje aktivno radi par godina u Bijeljini   i da tamo njeguju izvornu pjesmu.

Radoljub Popović u ime pjevačke grupe „Slavuj“ iz Sevojna rekao je da ova pjevačka grupa postoji već 15 godina i da se bavi očuvanjem izvornog stvaralaštva iz Srbije.

- Čuvamo stvaralaštvo Srbije i malim dalom iz Republike Srpske. Trudimo se da očuvamo tradiciju Srba i što se tiče pesme, igre, sviranja na dvojnicama i to ćemo pokazati- rekao je Popović i zahvalio na lijepom dočeku, te poželio da ovo druženje traje godinama da bi bili što bliže jedni drugima.

Predstavnik etno udruženja „Zavičaj“ iz Užica Lazar Petronijević  rekao je da će se predstaviti pjesmom „Žito zrelo“  i da pjevaju ne samo pjesme iz Užica nego i iz drugih krajeva.

Šef Kabineta načelnika opštine Istočna Ilidža Dejan Galinac  rekao je da ova opština podržava sve manifestacije bez obzira da li su sportske ili kulturne.

- Treba da osržimo kulturu sjećanja a za Udruženje „Mitrovdanak“ vezuju nas drage uspomene i to dokazuje da kad je teško da smo mi Srbi najjači. Prilikom snimanja filma o egzodusu „Linija“ gdje se radi o egzodusu sarajevskih Srba mi smo pokazali zajedništvo . To je mjera i potvrda one krilatice da su Srbi dobri u ratu a loši u miru. Međutim, ovo je pokazalo sasvim nešto drugačije , da mi Srbi znamo da budemo dobri kada je najteže - rekao je Galinac i najavio da će Istočna Ilidža i daljde podržavati ovakve manifestacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.