Nezbrinuti otpad prijetnja životnoj sredini

Banjaluka - Odlaganje i zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla veliki je zdravstveno-sanitarni problem svake zemlje, pa tako i Srpske, a s ciljem trajnog rješenja ovog pitanja u planu je izgradnja moderne kafilerije koja će omogućiti efikasno upravljanje svim tipovima nusproizvoda životinja.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da se nusproizvodi životinjskog porijekla u Srpskoj trenutno odlažu na komunalne deponije, neuslovna stočna groblja i na niz drugih lokacija koje nisu evidentirane i o kojima nema podataka. Pojašnjavaju da takvo neadekvatno upravljanje životinjskim otpadom predstavlja ogromnu prijetnju po životnu sredinu, ugrožava prirodne resurse, vodotokove, izvorišta pijaće vode, zemljište i atmosferu, zbog čega je neophodno izraditi sisteme za bezbjedno odlaganje takvih proizvoda.

- Nusproizvodi životinjskog porijekla mogu predstavljati sirovinu za stvaranje drugih proizvoda i to u važnim proizvodnim sektorima kao što su farmaceutska i industrija kože, industrija hrane za životinje, a nove tehnologije su te mogućnosti dodatno proširile, pa se nusproizvodi životinjskog porijekla koriste i za stvaranje energije - pojasnili su u Ministarstvu poljoprivrede.

Istakli su da je za dalji razvoj domaće poljoprivrede uspostavljanje održivog sistema upravljanja životinjskim otpadom od izuzetne važnosti, te da uređenje ove oblasti predstavlja preduslov održivog privrednog rasta i otvaranja inostranih tržišta za poljoprivredne proizvode porijeklom iz Srpske. 

- RS je još 2013. godine donijela Zakon o nusproizvodima životinjskog porijekla, koji je usklađen sa propisima Evropske unije, a u pripremi je i nacrt izmjena i dopuna tog zakona. Radi trajnog rješenja trenutno razmatramo nekoliko modela za upravljanje nusproizvodima, a jedan od njih je izgradnja objekta koji bi bio u funkciji efikasnog upravljanja životinjskim otpadom - kazali su u resornom ministarstvu i dodali da je održivost ovog projekta finansijski moguća na bazi javno-privatnog partnerstva u kojem bi učestvovali Srpska i klaoničari. Naveli su da bi optimalna lokacija za to postrojenje bio Doboj, ali i da je neophodna izgradnja dva međuobjekta, u Gradišci i Bijeljini, a koji bi pokrivali Laktaše, Srbac, Ugljevik, Lopare, Zvornik i Šekoviće.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da trenutno četiri objekta imaju odobrenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla i to po jedna spalionica i bio-gasna elektrana, te dva manja objekta u kojima se proizvodi hrana za kućne ljubimce od otpada.

Vlasnik bio-gasne elektrane i firme “Gold MG” u Donjem Žabaru Goran Mitrović kaže da, osim stajnjaka, zbrinjavaju i drugi meki otpad životinjskog porijekla, poput surutke i robe isteklog roka.

- U bio-gasnoj elektrani proizvodimo struju, toplotu, a stajnjak koji završi truljenje u našoj elektrani predstavlja perfektno đubrivo, od kojeg čvrsti dio prodajemo kao peletirani organski stajnjak, a tečnim zalivamo njive i ne koristimo vještačko đubrivo - rekao je Mitrović.

Količine

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da u Srpskoj ne postoje statistički podaci o količinama životinjskog otpada, ali da se prema procjenama to na godišnjem nivou kreće oko 20.000 tona.

- Uzimajući u obzir ukupan broj grla u Srpskoj, prosječnu smrtnost zdravih životinja, uginuća zbog zaraznih bolesti i podatke o klanju stoke i peradi u klaonicama i proizvodnom otpadu u pogonima za preradu mesa, došlo se do tih podataka. Do kraja godine bi trebalo da znamo tačne količine životinjskog otpada jer Resor za veterinarstvo prikuplja podatke sa terena - rekli su u resornom ministarstvu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.