Nestali u zapadnoj Slavoniji moraju biti pronađeni, identifikovani i opojani

Publicista Janja Todorović, koja se uz blagoslov Njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja obratila skupu, rekla je da je zapadna Slavonija samo jedno od velikih srpskih stradanja u prošlom vijeku, koji je savremeni svijet i moderna Evropa ignorisala, prećutala i zaboravila.

Upravo zato, rekla je ona, Srbi ma gdje se nalazili moraju vratiti svijest o tome ko su i raditi na kolektivnom sjećanju.

"Bog čeka srpski narod da se ujedini i da progovori. Mi smo decenijama kukavički i sramno ćutali o našim žrtvama. Oni su mrtvi fizički, ali mi ne smijemo biti duhovno mrtvi. Moramo se izboriti za istinu", poručila je Todorovićeva.

Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih iz zapadne Slavonije Ljuba Šućur istakla je da porodice nestalih očekuju da nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po međusobnim tužbama Srbije i Hrvatske za genocid pitanje traženja nestalih Srba bude intenzivirano i da dobije status koji zaslužuje.

Ona je rekla da je Srbija godinama odbijala da donese Zakon o nestalim, da nema zvaničan spisak nestalih Srba u Hrvatskoj, niti trauma centar za porodice, ali da sada mora, u ime porodica, da traži da konačno bude objavljen dokument po kojem su u Hrvatskoj, navodno, dozvoljene samo ekshumacije u sektoru – jug.

Zorica Zec iz Udruženja porodica nestalih i poginulih iz zapadne Slavonije rekla je da je cilj udruženja ne samo da pronađe, dostojno sahrani i utvrdi tačan broj stradalih nego da utvrdi koliko je Srba stradalo u stratištima Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu.

"Mi, ipak, ne znamo broj stradalih. Neki kažu da je 80.000 ljudi nestalo u jasenovačkom logoru. Mi kažemo malo manje od milion. Ćutaćemo, raditi i utvrditi koliko nas je stradalo. Kada bi se sabrao krik svakog ubijenog Srbina, imao bi snagu biblijskog potopa", naglasila je ona.

Forenzičar Vesna Kovačević, koja je prisustvovala svim poslijeratnim ekshumacijama i identifikacijama Srba u Hrvatskoj, osim onih u Kninu, pozvala je porodice da ostanu istrajne i da se uz njenu i stručnu pomoć njenih kolega pripreme za čin preuzimanja tijela najmilijih kada za to dođe trenutak.

Ona je naglasila da struka i sa srpske i sa hrvatske strane čini sve da se proces traženja nestalih zaokruži, ali da je kod nekog drugog ključ odgovora na pitanje zašto se ne rade ekshumacije poznatih grobnih mjesta u Hrvatskoj, niti identifikacije pronađenih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.