Nepostojeći bosanski uslov za dostavljanje lijekova iz RS

SARAJEVO - Nadležni u Kliničkoj apoteci Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu od distributera lijekova u Republici Srpskoj zahtijevaju da lijekovi koje im dostavljaju imaju prevod na "bosanski jezik" inače će lijekove vratiti.

Navodi se to u dopisu koji je Klinička apoteka Sarajevo dostavila distributerima lijekova u Republici Srpskoj.

- Shodno potpisanim ugovorima na osnovu kojih vršite isporuku lijekova u Kliničku apoteku, uočeno je da većina preparata koji su registrovani u BiH nemaju prevod na bosanski jezik. S obzirom na to da to krši zakonske propise, molim Vas da ubuduće svaka dostavljena kutija ima kompletan prevod. Klinička apoteka vraćaće sve preparate koji ne budu imali traženi prevod - navedeno je u dopisu Kliničke apoteke Sarajevo.

Prema Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, svi lijekovi koji su u prometu u BiH moraju biti označeni na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u BiH.

Po Ustavu RS služeni jezici su jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Ustav BiH, nije precizan i ostavlja prostor da se "bošnjački jezik" može zvati i "bosanskim".

Šef Kliničke apoteke Anesa Eminović tvrdi da je za njih evidentno da "regulacija uvoza lijekova ne ide pravim putem", ali nije htjela da bilo šta objašnjava "Glasu Srpske", pa ni to o kakvoj regulaciji je riječ.

Ona tvrdi da su distributeri sa Kliničkom apotekom "ugovor potpisali na bosanskom jeziku".

- Kako su znali da pročitaju ugovor ako bosanski nije službeni jezik? Kako su znali da učestvuju na tenderu i pročitaju tekst javnog oglasa - rekla je Eminović i dodala da će se "obračunati sa onima koji su nam dostavili njen dopis".

Nije željela da objasni zbog čega krši zakon insistirajući na jednom "bosanskom" jeziku, kada se u BiH govore tri jezika što je zagarantovano i Ustavom.

Lingvista Milorad Telebak podlači da jezici ne dobijaju nazive po državama nego po narodima, pa tako se jezik može zvati "bošnjački", ali ne može "bosanski".

- Bošnjacima je namjera već deset posljednjih godina da se bošnjački jezik preimenuje u bosanski kako bi jezik poistovjetili sa državom - rekao je Telebak.

Prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Milanka Babić kaže da je ovdje potrebno ispoštovati naučne kriterijume, a to su u ovom slučaju lingvistički kriteriji.

Ona je dodala da su Srbi prilično nesvjesni, kroz sve što se desilo srpskom narodu, šta je izgubio teritorijalno, kulturno i etnički u proteklim ratovima, ali i to da je njegovo kulturno blago odnarođeno i postalo baština drugih naroda.

Spor

- Krajnje je vrijeme da Republika Srpska, koja vodi brigu o svom jeziku kao jednoj od najvećih tekovina svake civilizacije, pokrene zaštitu nacionalnog interesa pred Međunarodnim sudom, jer jezik predstavlja jedan od najjačih i najvažnijih nacionalnih identiteta svakog naroda - rekla je Milanka Babić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.