Neophodno potpisati ugovore o koncesijama za korišćenj

Hrvatska na rijeci Savi ima oko 600 koncesionara, dok u RS nije potpisan nijedan ugovor o koncesiji na osnovu eksploatacije šljunka. Ovaj resurs se u RS nemilice otuđuje, a država od toga nema ni fening, tvrde u Komisiji za koncesije

BANjA LUKA - Republika Srpska godišnje gubi milione maraka zbog nelegalne eksploatacije pojedinih prirodnih resursa za koje nisu potpisani ugovori o koncesijama, tvrde predstavnici Komisije za koncesije RS. Naveli su da je Hrvatska do sada za korišćenje svojih voda, šljunka, ruda i ostalih prirodnih resursa potpisala više od pet hiljada ugovora, dok se RS može pohvaliti sa nešto više od stotinu takvih ugovora. - Na primjer, Hrvatska na rijeci Savi ima oko 600 koncesionara, dok u RS nije potpisan nijedan ugovor o koncesiji na osnovu eksploatacije šljunka. Ovaj resurs se u RS nemilice otuđuje, a država od toga nema ni fening - tvrde u Komisiji. Predsjednik Komisije za koncesije RS Predrag Aškrabić istakao je da je Zakon o koncesijama na snazi već pet godina i da inspekcijski organi treba da rade na njegovom sprovođenju. - Ni Komisija, a ni Vlada RS neće obilaziti mjesta u Srpskoj i utvrđivati ko nezakonito koristi prirodne resurse - naglasio je Aškrabić. U Republičkom inspektoratu pojasnili su da njihovi inspektori za vode provjeravaju sprovođenje ugovora i saglasnosti koje je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na osnovu Javnog konkursa o korišćenju riječnih korita. Takođe, nadgledaju i sprovođenje ugovora o koncesijama. - U prošloj godini inspektori su izrekli 49 zabrana zbog neadekvatnog održavanja riječnih korita, podnijeli 16 prekršajnih i pet krivičnih prijava - rekao je glavni republički inspektor za vode Stevo Krajinović. Aškrabić je naglasio da će vlasnici kuća na obalama rijeka i građani koji imaju privatne ribnjake uskoro morati da plaćaju "koncesije za korišćenje specifičnih resursa koji su od opšte važnosti". - Ove obaveze važiće i za igre na sreću, radiodifuziju, telekomunikacije, naftnu industriju, centre za dijalizu, lov i ribolov. Svi koji se bave navedenim djelatnostima koje podrazumijevaju korišćenje javnog dobra, trebalo bi da urade Studiju o ekonomskoj izvodljivosti na osnovu koje će, između ostalog, potpisati ugovore o koncesiji - istakao je Aškrabić. U Vladi RS naglasili su da se, pored novca koji će se u republičkom budžetu naći na osnovu koncesijskih naknada, očekuju i "indirektni efekti" dodjele prirodnih resursa na korišćenje, odnosno priliv sredstava po osnovu plata zaposlenih, poreza na dodatu vrijednost i drugih poreza od tekućih nabavki i održavanja. D. Predragović Od koncesija u naredne dvije godine 40 miliona KM Po osnovu koncesijskih naknada, procijenili su Komisija i nadležno ministarstvo, u naredne dvije godine u budžetu RS trebalo bi da se nađe više od 40 miliona maraka. Samo od rudnika i termoelektrane "Stanari" godišnje se očekuje oko 14 miliona maraka. - Svaki od koncesionih projekata u Gacku , Hidroelektrane na Drini , mini-centrale na Vrbasu trebao bi RS donositi oko 10 miliona maraka - istakao je Aškrabić. Prošle godine uplaćeno je oko osam miliona maraka po ovom osnovu. Lokalnim zajednicama na čijoj teritoriji je dodijeljena koncesija pripada 70 odsto, a 30 odsto od koncesijske naknade ide u Budžet Republike Srpske. Danas potpisivanje ugovora o koncesiji za Stanare Ministar privrede, energetike i razvoja RS Rajko Ubiparip i direktor EFT Rudnik i Termoelektrana "Stanari" Stevan Lončar potpisaće danas govor o koncesiji za izgradnju i korišćenje termoelektrane " Stanari". Izgradnjom termoelektrane obezbijediće se godišnja proizvodnja od oko tri hiljade gigavata struje, a planirana ulaganja iznose 1,3 milijarde maraka. Na ime koncesijske naknade u budžet RS će otići 10,5 miliona KM, a na ime poreza, doprinosa i ostalih administrativnih obaveza 3,6 miliona KM.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.