Nebojša Kuštrinović, meteorolog koji je oživio narodne običaje

BANjALUKA - Odlazak Nebojše Kuštrinovića, legendarnog banjalučkog meteorologa koji je preminuo u 79. godini, ostavio je veliku prazninu u srcima svih koji su decenijama pratili njegove izvještaje.

Dok se mediji danas opravdano prisjećaju njegove zvanične biografije i dobro poznatih crtica iz života, malo ko se detaljnije osvrće na ono po čemu je Kuštro bio istinski jedinstven u cijelom regionu. On nije bio samo čovjek od brojki i atmosferskog pritiska, bio je svojevrsni „meteorolog-pjesnik“ koji je nauku neraskidivo spojio sa narodnom tradicijom, crkvenim kalendarom i mudrostima naših starih.

„Do Božića med, od Božića led“

Kuštrinović je bio prepoznatljiv po tome što je u televizijski i radijski eter ponovo vratio zaboravljene narodne izreke o vremenu. Generacije Banjalučana pamte njegove opaske poput one čuvene: „Narodna meteorologija kaže nema zime dok Božić ne mine. Dakle, do Božića med, od Božića led“.

Često je podsjećao seljake i ratare kako da posmatraju prirodu, boju neba ili ponašanje ptica i životinja kako bi znali šta ih čeka, ističući da moderna tehnologija jeste olakšala posao, ali da nikada ne smijemo bježati od prirode i onoga što su vijekovima pratili naši preci.

Nebo se gledalo na svete dane

Svaki veći pravoslavni praznik i svetac za Kuštrinovića su bili poseban meteorološki putokaz. Kada bi prognozirao ljeto ili jesen, redovno se oslanjao na crkvene kalendare. Ostale su upamćene njegove analize vremena na Svetog Prokopija, kada je govorio da kiša na ovaj dan predstavlja blagoslov i najavljuje prijatniji ostatak ljeta, ili predviđanja na osnovu toga u koji dan pada Božić.

„Naši stari nisu uzalud na svete dane gledali u nebo“, često je ponavljao, dokazujući da se narodna meteorologija i dugoročni modeli Evropskog centra za vremensku prognozu nevjerovatno često poklapaju.

Zahvaljujući narodnim izrazima pozivan na naučna savjetovanja

Iako je bio diplomirani meteorolog koji je zanat pekao u Beogradu pod mentorstvom prof. Marka Milosavljevića, Kuštro je mlađim kolegama uvijek savjetovao da ne budu preopširni i dosadni sa stručnim izrazima. Sam je bio poznat po upotrebi živopisnog narodnog jezika, zbog čega je bio jedinstven fenomen, odnosno stručnjak koga su upravo zbog poznavanja i primjene narodne meteorologije redovno pozivali na zvanična savjetovanja meteorologa širom bivše države.

Ponosni „Maltežanin“ sa banjalučke Malte

Iza ekrana i mikrofona, Kuštrinović je bio i ostao jedno od najvoljenijih lica banjalučkog naselja Malta. Stariji sugrađani su ga decenijama zvali jednostavno „Maltežanin“. U tom dijelu grada proveo je veći dio života, šireći optimizam čak i onda kada je najavljivao najgore nepogode.

U javnosti je Nebojša često isticao svog brata Slobodana kao životnog uzora, a koji je bio je dugogodišnji uspješni direktor nekadašnjeg banjalučkog giganta, fabrike „Rudi Čajavec“, u vrijeme njenog najvećeg uspona. Pored brata, veliku ulogu u društvu imala je i njihova sestra, Branislava Brana Trivić, koja je bila istaknuta i visokopozicionirana političarka u doba SFRJ.

Nebojša Kuštrinović nas je napustio, ali u amanet gradu na Vrbasu ostavio je neispričanu knjigu o narodnim vjerovanjima o vremenu koju je godinama marljivo sakupljao, objašnjavajući nam kako da, baš kao i naši stari, pravilno gledamo u nebo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.