Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske: Čas ne smije biti monolog

Suština reforme obrazovanja u Republici Srpskoj biće da učenici steknu znanje primjenjivo u stvarnom životu te da ih škola usmjerava da budu istraživači onoga što uče i aktivni učesnici u nastavi.

Rekla je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić, ocijenivši da je obrazovni sistem u Srpskoj zasnovan na reproduktivnom znanju i predavačkoj nastavi, neadekvatnim nastavnim planovima i programima sa neodgovarajućim udžbenicima, zbog čega je reforma neophodna.

- Nastavni čas bi trebalo da bude interaktivan i da su učenici uključeni u nastavu, a ne da samo slušaju - naglasila je Trivićeva.

GLAS: Šta će sadržavati akcioni plan za reformu obrazovanja u Srpskoj? Koje konkretne korake je potrebno preuzeti?

TRIVIĆ: Razvoj i unapređenje obrazovanja baziraće se na inoviranju nastavnih planova i programa i digitalizaciji sadržaja koji se koriste u nastavnom procesu. Kako se budu razvijali digitalni sadržaji uporedo će se odvijati i obuke nastavnika za njihovu primjenu. To ne znači da nećemo imati štampane udžbenike, samo na taj način želimo i olakšati đačke torbe. Jedan od prioriteta je stvaranje stimulativnog okruženja u školama i obučavanje kadra za primjenu inoviranih vaspitno-obrazovnih metoda. Potrebno je povećati obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem te jačati partnerstvo između škole i porodice.

GLAS: Da li je dovoljno uvesti računare u škole i savremenu opremu ili treba više raditi na edukaciji kadra, imajući u vidu da i dalje ima informatički nepismenih?

TRIVIĆ: U 187 osnovnih škola imamo 847 e-učionica, a u 2020. godini dobićemo još 500 digitalnih učionica koje će finansirati Vlada Srbije. I srednje škole će biti opremljene digitalnim učionicama, a kroz projekte sa međunarodnim organizacijama dobiće STEM učionice. Ovakav način rada je učenicima interesantniji od uobičajenog. Oko 3.000 nastavnika je prošlo pedagoške i obuke za upravljanje e-učionicom, a oko 300 napredne obuke za administratore e-učionica. Obuka kadra je i strateško opredjeljenje ministarstva, jer džaba nam mašine, ako nemamo kadar koji ih zna upotrijebiti.

GLAS: Nedavno su objavljeni rezultati PISA testiranja, prema kojem je BiH zauzela 62. mjesto, a pokazalo se da su učenici u BiH funkcionalno nepsimeni. Kako to komentarišete?

TRIVIĆ: Rezultati PISA istraživanja potvrdili su ono čega smo i sami svjesni, a to je da kod naših učenika dominira teorijsko i reproduktivno znanje. Očekujemo precizne rezultate za Srpsku i ti pokazatelji će nam biti jedna od smjernica u reformi. Vidjećemo na koji način su radili nastavnici čiji su đaci postigli bolji rezultat pa pružiti priliku njima da budu mentori svojim kolegama.

GLAS: PISA testiranje je ukazalo i na prevelik broj izostanaka. Kako to komentarišete?

TRIVIĆ: To je signal da nastavu treba učiniti zanimljivijom, a školu za učenike, nastavnike i roditelje relaksiranijom.

GLAS: Roditelji često negoduju zbog preobimne zadaće koju imaju učenici. Kako to komentarišete?

TRIVIĆ: Zalažem se da jedan predmet prati jedan udžbenik i sveska. Obimno gradivo i zadaća, kao i neprilagođenost materije uzrastu učenika je jedan od glavnih razloga što ćemo inovirati nastavne planove.

GLAS: Da li se prilikom kreiranja upisnih politika vodi računa o tome da se djeci omogući izbor zanimanja od kojih se najviše zarađuje?

TRIVIĆ: Razvijamo nastavne planove i programe za nova zanimanja u skladu sa potrebama privrede, a u saradnji sa Privrednom komorom RS, Unijom udruženja poslodavaca i Zanatsko-preduzetničkom komorom, obezbijedili smo praksu u preduzećima za učenike 14 srednjih stručnih i tehničkih škola. Do sada su potpisana 102 ugovora između 99 privrednih subjekata i 14 škola. Poslodavci su shvatili da bez ulaganja u stručnost kadrova ne mogu očekivati da sutra imaju kvalitetne radnike.

GLAS: Dokle se stiglo sa uvođenjem dualnog sistema obrazovanja? Da li je dualnost uvedena i u struke poput ekonomije i drugih?

TRIVIĆ: Ove školske godine završavamo oglednu primjenu nastavnih planova i programa za zanimanja stolar, obućar, a naredne godine za zanimanje varilac. Cilj je unapređenje kvaliteta srednjeg stručnog obrazovanja i pripreme učenika za potrebe tržišta rada i zapošljavanje. Radimo i reviziju zanimanja da bismo vidjeli koje su struke potrebne. Usmjerenja su na tri djelatnosti, metalna, drvoperađivačka i tekstilna industrija.

Inkluzija

GLAS: Koliko je Srpska odmakla u sistemu inkluzivne nastave?

TRIVIĆ: Srpska je lider u regionu kada je riječ o inkluzivnoj nastavi. Mnogo se radi da se svim učenicima sa smetnjama u razvoju obezbijedi cjelovit razvoj u skladu sa njihovim mogućnostima. Jedna od mjera koja će unaprijediti ovu oblast je osnivanje resursnih centara, koji će služiti kao podrška školama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.